Konaković pred OIC-om otvorio pitanje Srbije i RS-a

Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković učestvovao je 17. i 18. oktobra na 52. zasjedanju Vijeća ministara vanjskih poslova zemalja članica Organizacije islamske suradnje (OIC) u Bagdadu na poziv ministra vanjskih poslova Republike Irak Fuada Husseina.

Tema 52. zasjedanja Vijeća ministara vanjskih poslova zemalja članica OIC-a u Bagdadu je “Dijalog i solidarnost: dva ključna stupa za promovisanje mira i održivog razvoja.”

Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković obratio se drugog dana zasjedanja pred Vijećem ministara vanjskih poslova zemalja članica Organizacije islamske saradnje (OIC).

U svom obraćanju ministar se zahvalio Organizaciji islamske saradnje i njenim državama članicama na podršci Rezoluciji Generalne skupštine Ujedinjenih nacija 78/282, kojom je 11. juli ustanovljen kao Međunarodni dan sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici 1995. godine. Podsjetio je da se Rezolucijom također osuđuju negiranje genocida i veličanje osoba osuđenih za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine.

Govoreći o nedavnim događajima, naveo je da je u Domu Vojske Srbije u Beogradu održana komemoracija Ratku Mladiću, a dva dana kasnije sahrana uz vojne počasti, kojoj je prisustvovalo šest aktuelnih ministara Vlade Republike Srbije i visoki zvaničnici entiteta Republika Srpska. Ocijenio je da su ovi postupci privatno žalovanje pretvorili u javnu i institucionalnu rehabilitaciju osobe osuđene pred sudom Ujedinjenih nacija. Naglasio je da Ratko Mladić nije osuđen zbog odbrane srpskog naroda, nego je osuđen na doživotni zatvor za genocid u Srebrenici, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine.

Podsjetio je na sudski utvrđenu odgovornost za teroriziranje civilnog stanovništva Sarajeva i kampanje usmjerene na trajno uklanjanje Bošnjaka i Hrvata s područja na kojima su živjeli. Pravosnažnim presudama utvrđeno je i učešće visokih oficira vojske i pripadnika policijskih snaga tadašnje samoproglašene i međunarodno nepriznate Republike Srpske u zločinima počinjenim tokom genocida u Srebrenici, a nekoliko visokih vojnih oficira osuđeno je za genocid ili saučesništvo u genocidu.

Istakao je da smrt može okončati izvršenje kazne, ali ne može izbrisati sudski utvrđene činjenice niti pretvoriti krivičnu odgovornost u nacionalnu vrlinu.

Poručio je da Bosna i Hercegovina ne pripisuje kolektivnu krivicu srpskom narodu, jer je krivična odgovornost individualna. Predstavljanje Ratka Mladića kao simbola srpskog patriotizma, kako je naveo, nanosi štetu srpskom narodu povezivanjem nacionalne časti s presuđenim zločinima i marginaliziranjem građana koji brane istinu i pravdu. Također ponižava preživjele, zastrašuje povratnike, podriva Dejtonski mirovni sporazum i podstiče uzajamni radikalizam.

Ministar Konaković je u svom obraćanju izrazio nadu da će Bagdadska deklaracija i relevantna rezolucija Organizacije islamske saradnje ponovo potvrditi podršku suverenitetu, teritorijalnom integritetu i ustavnom poretku Bosne i Hercegovine te odbaciti negiranje genocida, veličanje osuđenih ratnih zločinaca, islamofobnu retoriku i secesionističke agende. Naglasio je da to nije usmjereno protiv bilo kojeg naroda, nego predstavlja odbranu žrtava, međunarodne pravde i trajnog mira.

Ministar Konaković najoštrije je osudio stradanje palestinskih civila i politiku širenja vlade Benjamina Netanyahua na okupiranim palestinskim teritorijama. Istakao je podršku nezavisnoj palestinskoj državi i rješenju zasnovanom na dvije države.

Naglasio je da Bosna i Hercegovina razumije patnju stanovnika Gaze bolje od većine drugih zemalja. Podsjetio je da je tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu međunarodnoj zajednici trebalo previše vremena da odlučno djeluje te da je poznato koliko se života gubi kada svijet oklijeva. Poručio je da palestinski narod ne smije toliko dugo čekati i da su potrebni konkretni potezi, a ne samo izjave osude.

Na kraju je poručio da budućnost svijeta nije u uništavanju onih koji su drugačiji niti u iskorištavanju straha od drugih radi stvaranja monolitnih društava, već u međusobnom razumijevanju, učenju zajedničkog života i uzajamnom poštovanju.

Vijesti.ba