Koridor 5C je trebao biti gotov 2012. godine, a od 337 km do sada je izgrađeno 108

Izgradnja autoputeva je projekt koji bitno utječe na poziciju zaduženosti i sistem upravljanja javnim finansijama. Kako bi se izbjeglo prezaduživanje i dovođenje BiH u poziciju finansijske nestabilnosti, potrebno je pripremiti detaljnu strategiju i plan zaduživanja i upravljanja javnim dugom za izgradnju autocesta za koridor 5C, jedna je od preporuka iz studije koju je danas u Sarajevu predstavio Centar za zastupanje građanskih interesa (Fondacija CPI).TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA

Predstavljajući glavne nalaze studije u kojoj je analiziran utjecaj izgradnje autoputeva u BiH na sistem upravljanja javnim finansijama, dugom i zaštitom okoliša, Aleksandra Banović iz Fondacije CPI je podsjetila da primarni planirani putni pravac obuhvata izgradnju koridora 5C, te da dužina ogranka tog koridora kroz BiH iznosi 337 kilometara.

“Planirani završetak radova je bio do 2012. godine, ali je do danas izgrađeno svega 108 kilometara, od ukupno planiranih 337. U Republici Srpskoj dosad je izgrađeno 106 kilometara autoputa. Entitetske vlade i preduzeća za izgradnju cestovne infrastrukture u narednom periodu planiraju uložiti značajna sredstva i u izgradnju brzih cesta koje bi povezivale srednju Bosnu sa koridorom 5C, Orašje na sjeveru sa Tuzlom, te nastavak izgradnje autoputa prema Prijedoru, Bijeljini i drugo. Osim toga, u toku su aktivnosti na projektovanju ceste koja bi povezala Sarajevo i Beograd, kao i novog putnog pravca koji bi Sarajevo povezao sa Goraždem”, kazala je Banović.

Svi ovi projekti, naglasila je, bitno utiču na sistem upravljanja javnim finansijama u BiH. Osim u nekoliko izuzetaka (kada se ceste planiraju finansirati iz dobiti javnih preduzeća), gotovo svi putni pravci se finansiraju kreditnim zaduženjima.

“Najveći dio novih zaduženja BiH usmjerava u infrastukturu (59 posto). U 2018. BiH je investirala 4,2 milijarde KM u infrastrukturu, te dodatnih 1,9 milijardi za podršku javnog sektora i jednu milijardu za privredne djelatnosti. Podaci o javnom dugu pokazuju da dolazi do povećanja izdvajanja sredstava za servisiranje vanjskog duga BiH. U proteklih deset godina iznos potreban za servisiranje vanjskog duga se povećao za gotovo četiri puta”, kazala je Banović, dodajući da zvanične analize pozicije zaduženosti BiH prikazuju stanje optimistično, najčešće se referišući na nisku zaduženost BiH u odnosu na zemlje u regionu.

Prema nalazima studije, postoji značajan iznos sredstava koji je ugovoren (2,7 milijardi KM) za izgradnju autoputeva, ali se sredstva ne koriste i na njih se plaćaju značajni troškovi (commitment fee).

Projekcija rasta broja stanovnika, kao i sadašnja frekvencija saobraćaja u predstudiji izvodljivosti za izgradnju trase koridora 5C kroz BiH daleko su ispod onih projeciranih studijom. Projecirani broj stanovnika, dodala je Banović, u odnosu na podatke popisa iz 2013. precijenjen je za 20 posto, a odstupanja od projekcije će se i dalje povećavati zbog značajnog odliva stanovništva iz BiH. 

“Dva osnovna parametra za planiranje i upravljanje autoputevima i putnom infrastrukturom uopšte su frekvencija saobraćaja i cijena po kojoj određene kategorije koriste puteve”, istakla je Banović.

Nakon prezentacije ova studija Fondacije CPI, kako je istaknuto, ulazi u fazu propitivanja u kontekstu efekata investicija, a izrađena je u okviru projketa Balkan Monitoring Public Finances.

Fena