SLIČNE OBJAVE

Korona otežala put: Hiljade bh. građana godišnje odlazi u inostranstvo na liječenje

Piše: Z.P. / 072INFO/05.09. u 18:30/Kategorija: BiH, Vijesti

Veliki broj građana Bosne i Hercegovine posljednjih godina odlučuje se na liječenje u inostranstvu. To su hiljade zahtjeva koje zaprime entitetski fondovi zdravstvenog osiguranja i humanitarne organizacije. Tu je i veliki broj pacijenata koji sami finansiraju liječenje van Bosne i Hercegovine. Nema zvaničnih podataka, tačnije registra, o tačnom broju pacijenata koji se na godišnjem nivou liječe u inostranstvu, ali sigurno je da se radi o hiljadama.

Vrijeme pandemije je otežalo proces odlaska na liječenje ali ga nije u potpunosti zaustavilo. Nalazili su se načini da pacijenti, ukoliko je prije potrebno, ipak odu na liječenje u inostranstvo.

Lider u prijemu pacijenata iz Bosne i Hercegovine je Turska ali tu su i druge evropske zemlje poput Austrije i Njemačke.

– Medical Park produžena ruka bh. zdravstvu –

Jedna od medicinskih ustanova za koju se odlučuje veliki broj bh. građana je Medical Parka, vodeća zdravstvena grupacija u Turskoj koja sa svojih 20 godina postojanja, od 1995. godine, pruža zdravstvene usluge u zemlji i inostranstvu, a ujedno je i najbrža rastuća zdravstvena grupacija u svijetu.

Predstavnica Medical Parka za BiH Emina Ihtijarević podsjetila je da je Turska od 1991. godine doživjela veliku ekspanziju kada je u pitanju zdravstvo, a poslije i zdravstvenog turizma. U BiH su od 2015. godine, a od 2016. imaju ugovor sa zdravstvenim Fondom Federacije BiH.

“Tako da pacijenti i preko Fonda mogu ići na liječenje ali imamo i samofinansirajućih pacijenata. Broj pacijenata koji traže našu uslugu ili drugo mišljenje, ne odgovara broju pacijenata koji odu u Tursku na liječenje. To je pokazatelj da u BiH imamo dobre ljekare”, pojasnila je za Anadolu Agency (AA) Ihtijarević.

O tačnom broju pacijenata koji odlaze na liječenje nije govorila, ali kako je kazala, najviše idu pacijenti iz oblasti onkologije, ortopedije…

“Imamo ugovor sa Fondom. Tada pacijent po preporuci jednog od tri klinička centra dolazi do nas. Imamo ugovor za deset teških oboljenja. Pacijenti mogu ići na liječenje za oboljenja kao što je transplantacija koštane srži, transplantacija bubrega, jetre, određeni kardio-hirurški zahvati… Nažalost, najčešće je da pacijent u Tursku dođe u već lošem zdravstvenom stanju”, istakla je Ihtijarević.

Medical Parka, kao zdravstvena grupacija je poznata po tome što se ne reklamira mnogo, ne ulaže u marketing.

“To najviše ide od usta do usta ili putem društvenih mreža ili od pacijenta do pacijenta. Mi pacijentu obavezno ponudimo drugo mišljenje, ono je besplatno, a jako puno znači. Što se tiče finansiranja, samofinansirajući pacijenti najčešće idu preko humanitarnih akcija. Imamo jako dobru saradnju sa udruženjem ‘Pomozi.ba’. Izuzev njih, sarađujemo sa udruženjem ‘Đerđef’ iz Bugojna, sa raznim udruženjima”, naglasila je Ihtijarević.

Podsjetila je da su 2015. godine naveli da žele da budu “produžena ruka bh. zdravstvu”.

“Ponosni smo da smo obavili veliki broj edukacija ljekara, da smo ovdje izvršili nekoliko operativnih zahvata i edukacija. U suštini, jesmo produžena ruka bh. zdravstvu, a s druge strane i poveznica između BiH i Turske”, kazala je Ihtijarević.

Smatra da neovisno o tome koliko se razvije bh. zdravstvo, uvijek će postojati potreba za izmještanjem pacijenata.

“Jer ovdje nemamo mogućnosti da pružimo kompletnu uslugu zbog nedovoljnog broja pacijenata. Nije isto kada država ima populaciju od 3,5 i 80 miliona. U Medical Parku, kao zdravstvenoj grupaciji, na godišnjem nivou se liječi oko deset posto turske populacije. Dakle, ima oko osam miliona pacijenata, to je jako veliki broj”, pojasnila je Ihtijarević.

Dotakla se i pandemije koronavirusa, koja je, kako je kazala, hendikepirala cijeli svijet.

“Međutim, druga oboljenja ne miruju, ljudi obolijevaju. Imali smo pacijente koji su bili predviđeni za odlazak na liječenje u aprilu, maju… Međutim, nisu mogli ići jer nije bilo prevoza. Onda smo uspjeli da za te pacijente nađemo adekvatnu zamjenu ili da im omogućimo neki drugi način pomoći. Za one koji su morali ići, dobijali smo odobrenja Ministarstva zdravlja Republike Turske. S tim papirom i negativnim testom na koronavirus, pacijenti su vlastitim vozilima išli u Tursku na pretrage i liječenje”, izjavila je Ihtijarević.

Naglasila je da dva, tri mjeseca nisu radili kapacitetom kojim su navikli.

“Tokom cijelog ovog perioda pandemije smo davali besplatna druga mišljenja što je pacijentima bilo olakšanje. Pacijenti se sada sve više odlučuju na odlazak u Tursku”, dodala je Ihtijarević.

– Karalić: Oko 100 pacijenata na godišnjem nivou pošaljemo u inostranstvo –

Organizacija koja je vodeća u Bosni i Hercegovini kada su u pitanju apeli i pomoć građanima u potrebi je svakako Udruženje Pomozi.ba. Od 2017. godine, pored svih aktivnosti kojim se bave, a mnogo ih je, rade i na prikupljanju pomoći i slanju pacijenata u inostranstvo.

“Prvih pet godina postojanja organizacije uopšte nismo radili akcije liječenja. Onda se desio slučaj momka iz Zenice – Aldina Jacića, koji je u potpunosti izgorio. Objavili smo apel i samo za par dana sve je bilo riješeno. Tada se uključila država Turska. Dobio sam poziv iz Ambasade Turske u Sarajevu sa informacijom da će liječenje pokriti Ministarstvo zdravstva”, prisjetio se osnivač organizacije Pomozi.ba Elvir Karalić.

Kroz taj slučaj su shvatili kako da djeluju i na tom polju i da mogu puno uraditi i na taj način.

“Za par godina, ne volim da tako govorim, ali moguće je da smo postali lider po broju slučajeva koje mi pomognemo. Na dnevnom nivou u prosjeku dobijemo dva do tri zahtjeva, što je na mjesečnom nivou od 60 do 100 zahtjeva, što je veliki broj. To se ne može fizički stići ni obraditi. Mi oko 100 pacijenata na godišnjem nivou pošaljemo u inostranstvo. Prikupimo sredstva za operacije koje koštaju od 20.000 do 400.000 maraka”, pojasnio je Karalić.

Kako je kazao, zbog koronavirusa ove godine je sve usporeno pa tako i slanje pacijenata u inostranstvo na liječenje.

“Učestvujemo i u velikom broju akcija gdje dajemo donacije za liječenje ali nismo upućeni u sam proces odlaska i praćenja pacijenta, plaćanja cjelokupnih troškova operacije. Ukupan broj pacijenata koji odlaze na liječenje, mislim da niko ne zna i da je to teško reći jer ovdje pričamo o samo jednoj organizaciji. Ako mi imamo tako velik broj zahtjeva, gdje su druge organizacije”, pojasnio je Karalić navodeći da u BiH ima mnogo organizacija i udruženja koja se bave ovim pitanjem.

Mišljenja je da se “radi o zastrašujućoj cifri, kada bi neko uspio da napravi bazu podataka svih tih apela”.

“Izuzetno je veliki broj ljudi koji idu vani da se liječe”, poručio je Karalić.

Kada su u pitanju zemlje u kojima se liječe bh. građani, lider je Turska.

“Lider je Turska, kada je u pitanju BiH. Uglavnom se radi o privatnim klinikama. Mi radimo i sa Austrijom i povremeno sa Njemačkom. Ali Turska je broj jedan. Cjenovno je dosta prihvatljivija u odnosu na neke druge evropske zemlje poput Njemačke i Austrije. Veliki broj ljudi tamo ide, ne samo preko nas”, istakao je Karalić.

– ZZOFBiH: Od 400 do 660 pacijenata upućuje se na liječenje u inostranstvo –

“U skladu sa pravilnikom o upućivanju osiguranih lica na liječenje u inostranstvo, broj upućenih pacijenata iz Federacije BiH na liječenje u inostranstvo, kreće se od 400 do 660 pacijenata, zavisno od godine”, naveli su iz Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH.

Istakli su da cjelokupni troškovi liječenja pacijenata, upućenih od strane Federalnog zavoda nakon provedenog postupka u skladu sa pravilnikom , pokrivaju se iz sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja, odnosno sredstava Federalnog fonda solidarnosti.

“Osim troškova za zdravstvene usluge u inostranstvu, iz sredstava Federalnog fonda solidarnosti pokrivaju se i putni troškovi, smještaj i dnevnice za određeni broj dana utvrđen pravilnikom. Citiranim pravilnikom je preciziran, način, postupak, te utvrđena oboljenja koja se ne mogu liječiti u našim zdravstvenim ustanovama, te je pacijente oboljele od istih, pod određenim uslovima potrebno uputiti na dalje liječenje u inostranstvo. U pitanju je 12 oboljenja sa određenim medicinskim indikacijama”, dodali su iz Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosguranja Federacije BiH.

– Godišnje se u prosjeku izvan RS-a liječi oko 5.000 pacijenata –

Osiguranici Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske imaju pravo na liječenje izvan RS i to onda kada zdravstvene ustanove u ovom bh. entitetu ne mogu da sprovedu liječenje, odnosno kada se određena zdravstvena usluga ne radi u zdravstvenim ustanovama u RS.

Potreban je prijedlog Univerzitetskog kliničkog centra RS, a na osnovu tog prijedloga stručna komisija Fonda donosi odluku o opravdanosti liječenja izvan RS.

“Sa rješenjem FZO RS naši osiguranici u zdravstvenim ustanovama izvan RS plaćaju samo participaciju ukoliko nisu oslobođeni ove obaveze, a ukoliko jesu, Fond u potpunosti finansira liječenje izvan RS ( poput oboljelih od malignih bolesti i slično)”, naveli su za AA iz Fonda.

Napominju da stručna komisija Fonda u kontinuitetu radi bez obzira na epidemiju koronavirusa, a prijem pacijenata na liječenje izvan RS zavisi od režima rada zdravstvenih ustanova izvan RS-a budući da je većina zdravstvenih kapaciteta usmjerena na liječenje i sprečavanje daljeg širenja virusa.

Osiguranici se na liječenje izvan RS uglavnom upućuju u zdravstvene ustanove u Srbiji, a prema Sporazumu kojeg je FZO RS potpisao sa Republičkim fondom za zdravstveno osiguranje Srbije, naši osiguranici imaju mogućnost da se liječe u svim onim zdravstvenim ustanovama koje djeluju u okviru javnog zdravstvenog sistema u Srbiji.

“Na liječenje izvan RS pacijenti se, uglavnom, najviše upućuju zbog kardiohirurgije, odnosno oboljenja srca, zatim karcinoma, leukemije, neuroloških oboljenja, a sve je veći broj osiguranika koji se upućuju i zbog kongenitalnih anomalija (kod novorođenčadi), te genetskih ispitivanja. Godišnje se u prosjeku izvan RS-a liječi oko 5.000 pacijenata, što je duplo manje nego nekih ranijih godina, kada se na liječenje izvan RS upućivalo i više od 10.000 pacijenata na godišnjem nivou”, poručili su iz Fonda.

Kako su kazali, to je rezultat konstantnog ulaganja u zdravstveni sistem RS, odnosno uvođenja i finansiranja novih zdravstvenih usluga zbog kojih su njihovi osiguranici morali ranije da odlaze na liječenje izvan RS.

“Trošak Fonda za liječenje naših osiguranika izvan RS-a na godišnjem nivou iznosu oko 20 miliona KM. Pored liječenja izvan RS, tačnije u Srbiji, FZO RS učestvuje u finansiranju troškova liječenja naših osiguranika i u inostranstvu ( Italija, Njemačka, Austrija i slično) i to onda kada se to liječenje ne može sprovesti ni u Srbiji. Tada je potrebna preporuka i prijedlog zdravstvene ustanove u Srbiji za daljim liječenjem u inostranstvu. Fond, od nedavno, ova liječenja finansira u 100 postotnom iznosu ukoliko se radi o oboljenjima koja su obuhvaćena listom oboljenja koja su definisana pravilnikom Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS. Naime, ranije je Fond učestvovao u finansiranju troškova ovih liječenja uglavnom u iznosu od 30 posto ukupnih troškova liječenja”, navode iz Fonda.

Riječ je o zdravstvenim uslugama koje se ne rade ni u zdravstvenim ustanovama izvan RS koje sa Fondom imaju potpisan ugovor (Srbija), kao što su složene usluge iz oblasti kardiologije, kardiohirurgije, hematoonkologije, transplantacije i dr.

Napominju da je riječ o finansiranju liječenja osiguranika starijih od 18 godina, budući da je u RS još prije dvije godine osnovan Fond solidarnosti za dijagnostiku i liječenje oboljenja, stanja i povreda djece u inostranstvu, koji finansira liječenja u inostranstvu za djecu do 18 godina starosti.

Dakle, Fond solidarnosti za dijagnostiku i liječenje oboljenja, stanja i povreda djece u inostranstvu finansira liječenje djece u inostranstvu do 18 godina starosti i to onda kada se ta liječenja ne mogu sprovesti u zdravstvenim ustanovama u RS, ni izvan RS (najčešće Srbija). Da bi se odobrilo finansiranje liječenja djeteta u inostranstvu, neophodno je dostaviti kompletnu medicinsku dokumentaciju, prijedlog ustanove u kojoj se dijete liječi, tj. prijedlog stručnog konzilijuma tri doktora odgovarajuće specijalnosti, te predračun troškova liječenja u inostranstvu.

Inače, u prikupljanju sredstava za liječenje djece u inostranstvu učestvuje cjelokupno društvo, jer se Fond solidarnosti finansira, između ostalog, i od neto plate zaposlenih tako što radnici svaki mjesec od svoje plate izdvajaju 0,25 posto, ukoliko to žele. Pored toga, izvori prihoda Fonda solidarnosti su i budžet RS, kao i budžeti lokalnih zajednica, zatim pet posto od kupovine službenih automobila javnih ustanova i preduzeća, izuzev vozila MUP RS kao i zdravstvenih ustanova, te donacija privrednih društava, preduzetnika i slično.

“Od početka rada, tačnije od januara 2018. godine pa do danas odobreno je ukupno 278 zahtjeva za 202 djece (pojedina liječenja produžavana su više puta) za šta je izdvojeno oko sedam miliona KM. Konkretno, u prošloj godini odobreno je 111 rješenja , dok je trošak Fonda solidarnosti za liječenja u 2019. godini iznosio oko 1,5 miliona eura. Jedan od najčešćih razloga upućivanja djece u inostranstvo putem ovog fonda su genetska ispitivanja, zatim teška oboljenja poput malignih bolesti, urođene ortopedske anomalije, bolesti oka, bolesti srca, transplantacije i dr.”, dodali su iz Fonda.

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE
Preuzmite mobilnu aplikaciju 072info za Android: KLIKNI OVDJE
Preuzmite mobilnu aplikaciju 072info za iOS: KLIKNI OVDJE