41e83a6b2797bd6a97ec576f3d1fb7ea
AUTOR: H.D.
DATUM: stu 23, 2021 @ 21:30
KATEGORIJA: BiH / Vijesti
FIXGEHALT

Dvoje inspektora Policijske uprave Banja Luka Nenad Grujić i Jelan Florjan koji su osuđeni za primanje mita u iznosu od 20.000 KM, dobili su zatvorske kazne od tri godine, odnosno jedne godine zatvora, što je na granici ili ispod minimalne zatvorske kazne predviđene za ovo krivično djelo.

NER FIT

U vrijeme kada su počinili djelo bili su inspektori u Odjeljenju za privredni kriminal, a umjesto da štite zakon, proglašeni su krivim što su od žrtve zahtijevali i primili mito kako bi “sredili” da se obustavi istraga koja se vodila po anonimnoj prijavi.

Ovo nisu usamljeni primjeri blagih kazni za koruptivna krivična djela u RS-u, nego prije pravilo, jer ako se pogleda sudska praksa iz prošle ili nekoliko prethodnih godina, vidljivo je da samo petina optuženih za korupciju završi iza rešetaka, a skoro polovina dobije uvjetne kazne.

Grujić je osuđen danas u Okružnom sudu Banja Luka, a uz zatvorsku kaznu od tri godine, izrečena mu je i novčana kazna od 3.000 KM, te zabrana obavljanja dužnosti policijskog službenika na pet godina. Njegova kolegica Florjan ranije je priznala krivnju, te sklopila sporazum sa tužilaštvom na godinu zatvora.

Tekst se nastavlja nakon reklame

Obrazlažući današnju presudu Grujiću, predsjednik sudskog vijeća Branimir Jukić je naveo da je kazna za krivično djelo primanje mita između dvije i deset godina, a ga je Grujić osuđen na tri, iako je utvrđeno da je mito zahtijeva i primio, kao i da je postojao direktan umišljaj.

– Radi se o policijskom službeniku čija je dužnost da se brine da se zakon provodi, a on ga je u ovom slučaju povrijedio. Ipak, sud smatra da je tri godine dovoljno jer do sada nije kažnjavan. Logično je i da mu se izrekne zabrana obavljanja dužnosti jer ga treba na duži vremenski period odstraniti iz policije jer postoji opasnost da bi mogao pasti u iskušenje da uradi isto ili neko drugo krivično djelo – kazao je Jukić.

U izvještaju o radu tužilaštava u RS-u u 2020. godini, navodi se da su u toku godine riješene 272 prijave za koruptivna krivična djela protiv 541 osobe. Više od polovine, odnosno 158 prijava protiv 324 osobe, zaključeno naredbom o nesprovođenju istrage.

U toku izvještajnog perioda riješeno je 77 istraga, a u svega 28 predmeta kojima su bile obuhvaćene 34 osobe podignuta je optužnica, dok je 47 istraga protiv 89 osoba obustavljeno, a dvije istrage su riješene na drugi način. Ukupno 43 istrage protiv 71 osobe je ostalo neriješeno.

Slična situacija bila je i u 2019. godini, a u izvještaju Tužilaštva RS-a iz te godine, glavni entitetski tužilac Mahmut Švraka ukazao je na “opasnu praksu blagih kazni za korupciju”.

Švraka je naveo da procesuiranje počinilaca koruptivnih krivičnih djela nije zadovoljavajuće, te da analize pokazuju da je praksa izricanja blagih kazni, prvenstveno uvjetnih osuda, najviše izražena kod krivičnih djela korupcije.

– To je posebno opasno imajući u vidu društvenu opasnost koju predstavljaju ova krivična djela jer napadaju temeljne moralne vrijednosti jednog društva- istaknuto je u izvještaju.

LIDER