Korupciju rijetko prijavljuju

Korupciju rijetko prijavljuju

Vlasti i institucije BiH i dalje ne poduzimaju dovoljne mjere u borbi protiv korupcije, zaključivanje ugovora o djelu je netransparentno, dok se u oblasti telekomunikacija uglavnom ne provode javne nabavke te se nastavlja rasipnička praksa koja ne osigurava uštede.

Ovo je, u najkraćem, zaključak Ureda za reviziju institucija BiH iz Izvještaja o učinku rada u tri oblasti u institucijama BiH, koji je u posjedu “Nezavisnih”.

Državna revizija je ove godine, naime, uspjela revidirati učinak rada u osam državnih institucija, po čemu je, prema riječima Milenka Šege, glavnog državnog revizora, prva u regiji. Zvanični izvještaj u ove tri oblasti bit će objavljen danas.

“Sve ostale revizije, dakle, finansijske, biće finalizirane i objavljene do kraja juna”, potvrdio je juče Šego.

Prema nalazu učinka rada Agencije za prevenciju i koordinaciju borbe protiv korupcije BiH, malo je razloga za optimizam u ovoj ključnoj oblasti za demokratizaciju društva i ubrzanje integracijskoj puta BiH. Revizori, naime, navode da su aktivnosti na prevenciji i koordinaciji borbe protiv korupcije u BiH predviđene za realizaciju u periodu 2009 – 2014. trebalo da budu u završnoj – ali su tek u početnoj fazi!

“Iako istraživanja ukazuju na nazadak BiH, odgovorne institucije i vlasti u BiH ne preduzimaju dovoljno potrebne mjere, čak i na upozorenja da borba protiv korupcije može biti ključni faktor približavanja BiH evropskim integracijama. BiH je i dalje na samim počecima uspostavljanja sistema odgovornosti prema svojim građanima”, navode revizori.

Oni podsjećaju da je, prema istraživanju o percepciji korupcije iz 2013. godine, BiH na 72. mjestu, od ukupno 177 zemalja svijeta.

U odnosu na države u okruženju, konkretno Srbiju i Sloveniju, uočljivo je da u BiH korupciju gotovo i ne prijavljuju. Prema podacima od 2010. do 2013. godine, u BiH je prijavljeno tek 176 ovakvih slučajeva, u Srbiji 3.338, a u Sloveniji čak 8.908 slučajeva korupcije.

“Postojeći institucionalni okvir ne osigurava princip nezavisnosti i odgovornosti, što dodatno utiče na rad Agencije. Sistem koordinacije i saradnje sa drugim institucijama nije u poptunosti uspostavljen”, zaključuju revizori.

Situacija u oblasti upravljanja ugovorima o djelu i ugovorima o privremenim i povremnim poslovima je gotovo katastrofalna. Ovakav zaključak proizilazi i iz revizorskog podatka da većina institucija BiH zaključivanje ugovora provodi na netransparentan način, dok kod polovine institucija ne funkcionira niti jedan sistem u oblasti upravljanja ugovorima! Drugim riječima, iako to nije eksplicitno navedeno, i državna revizija je potvrdila ono o čemu mediji izvještavaju godinama, a to je da se ugovori i privremeni poslovi u organima i tijelima institucija BiH, za koje po pravilu nema potrebe, faktički namještaju, često po nalozima rukovodilaca.

“Tokom 2011. i 2012. godine institucije BiH su za ugovore isplatile nešto više od 16,5 miliona KM. U istom periodu zaključeno je više od 6.000 ugovora”, navode revizori, uz porazan podatak da su samo tri institucije imale odgovarajuće obrazloženje iskazanih potreba za ugovorima.

Revizori dalje navode da je od oko 2.300 novouposlenih u institucijama BiH, u periodu 2009 – 2012, njih čak 200 prethodno bilo angažirano putem ugovora.

“Nedostatak kontrole nadležnih institucija, Vijeća ministara i Ministarstva finansija i trezora (MFT), stvaraju pogodno tlo za moguće zloupotrebe. Budžetskim korisnicima otvara se prostor za netransparentno, neekonomično i neefikasno trošenje sredstava u segmentu ugovora”, zaključuju revizori.

Kada je, pak, riječ o telekomunikacijskim (TK) rješenjima, revizori navode da institucije BiH godinama propuštaju da ostvare značajne uštede. Najdrastičniji primjer za ovu konstataciju jeste da, primjera radi, nekoliko državnih institucija godišnje izdvaja više od milion KM za TK vodove, dok istovremeno dvije mreže u vlasništvu BiH, u koje je uloženo više od 26 miliona KM, imaju od 40 do 60 posto slobodnih kapaciteta?!

“Za potrebe korištenja interneta, fiksnih telefona i linkova, institucije uglavnom ne provode javne nabavke”, ističu revizori.

Indikativno je i njihovo upozorenje na mogućnost paralelizama i mogućih zloupotreba.

“Uočeno je da pojedine institucije sigurnosti razvijaju i koriste nekompatibilne i nezavisne digitalne radio-sisteme”, navode revizori u svom izvještaju.

Ured za reviziju tako konstatira da za planski pristup ovoj oblasti na nivou institucija BiH nisu ispunjeni ni osnovni preduslovi.

“Institucije BiH, uglavnom, ne provode javne nabavke fiksne telefonije i zakupa vodova. Istovremeno ne preduzimaju se aktivnosti da se, s obzirom na ukupnu potrošnju za fiksnu telefoniju (oko četiri miliona KM) i zakup vodova (milion KM), ostvare povoljniji uslovi kod telekom operatera od njihovih standarnih uslova za potrošače, koristeći se prednostima ekonomije obujma”, zaključuju revizori.

Nalazi u ugovorima o djelu

– Na nivou institucija BiH ne postoje jedinstvena pravila i procedure

– Planiranje potreba za ugovorima ne zasniva se na realnim procjenama

– Angažuju osobe za poslove već definisane pravilnicima i sistematizacijom

– Izvještaji institucija BiH uglavnom ne sadrže informacije o efektima

– MFT nema jedinstvenu evidenciju utrošenih sredstava na ugovore

– Većina institucija zaključivanje ugovora sprovodi netransparentno

Nezavisne novine

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE

NAJNOVIJE