Kratki timeline modnih stilova i trendova

Modni trendovi i stilovi su oduvijek zahtjevali neku vrstu inovacija i kreativnosti, međutim kreatori su željeli da postoji određena linija i struktura po kojoj će period nastanka ili pak oni sami biti definirani. Po ovom uzoru modni stilovi se kreću i razvijaju do današnjeg dana s tim da se sada naglasak stavlja na pojedinca i njegov izbor.

Mi vam donosimo blagi pregled mode kroz historiju. Pronalazite li se?

19. vijek
U 19. vijeku vladaju, blago rečeno, nefunkcionalnost, neudobnost i S linija tijela koja je izazvana jakim korzetima neudobnih materijala s pritiskom na pluća i ograničavanjem prirodnih pokreta tijela. Međutim ni ovo nije natjeralo žene da se ne osjećaju zavodljivo, jer haljine bivaju pravljene od najrazličitijih materijala i to sve u svrhu ženstvenosti i elegancije. Nedostatak udobnosti se lagano istrebljuje pojavom Paul Poiret-ovih korzeta koji prate neizbježnu liniju tijela i omogućavaju prirodne pokrete. Međutim, on samo ne da se bazirao na udobnost i funkionalnost, nego je i pružio šarenolikost haljinama koje su odjekivale orijentalizmom. Tokom Prvog svjetskog rata žene više ne bivaju samo kućanice i funkcionalnost postaje neizbježna. Korzeti se izbacuju, a haljine blagih krojeva i jakih materijala dolaze do izražaja.

1920-te
Pojavom Art deco-a, jazz-a i charlstone-a dolazi do nagle promjene same strukture odjeće. Bob-frizure, spušteni struk i prenaglašenost boja na licu su samo neke od karakteristika ovog perioda. Iznimno posvećivanje pažnje dodacima poput nakita, šešira i šalova su stvorile jedan posve novi val i uzrokovale modni trend koji se i danas može zamijetiti na pojedincima.

Međutim dvadesete su pored svega bile jako revolucionarne godine kada se govori o modi. Dolaskom na scenu jedne od najistaknutijih ličnosti ovog biznisa, Coco Chanel, žene iz suknjica počinjemo viđati u hlačama širokog kroja te sa manje dodataka. 

Dvadesete su postale podijeljene na prije Coco i poslije Coco što će naravno postati osnovni temelj za daljnji razvoj modnih stilova.  

 

1930-te i 1940-te
Sa već jakim temeljima i nemogućnošću napredovanja inovacije i kreativnosti dolazi do pojave Velike depresije koja sa sobom nosi nešto do tada neviđeno. Pored toga što suknje postaju dosta duže, veliki naglasak se stavlja na ramena simbolizirajući jakost i otpornost, te se struk napokon vraća na stvarno mjesto. Elsa Schiaparelli uvodi zatvarač koji opet simbolizira brz način života te svojom suradnjom sa Salvador Dali-jem ona kombinira umjetnost i modu te izbjegava antičke elemente pribjegavajući prakticizmu ostavljajući sasvim malo, ali ipak dovoljno mjesta za inovacije poput šešir-cipele.   

1950-te
Novi rat je stupio na snagu i s njim minimalizam i efikasnost. Međutim 1947. se pojavljuje danas poznato ime Christian Dior koji ljudima izmorenim od rata pruža ekstravaganciju, iluziju boja, luksuz te ženstvenost vraća u prvi plan. On pravi zvonolike suknje u kombinaciji sa gornjim pripijenim dijelom.

Pored Diora radi i Balenciaga koji ženama daje capri hlače i balerinke i posve novi stil koji je Audrey Hepburn rado predstavljala masama.

 

1960-te i 1970-te
Jedno od najbitnijih obilježja 60-tih godina je bila mini suknja, kreacija Mary Quant, a ikona stila Jacqueline Kennedy. 60-tim godinama takođe dominira i hippie pokret koji svojim psihodeličnim dezenima, trepez hlačama i cvjetnim detaljima potiskuje sumornu svakodnevnicu i vraća šarenoliku iluziju na ulice.

Protesti francuskih studenata 1968. dovode na vrh Saint Laurent-a koji kreira prvo žensko odijelo s hlačama i izaziva jake sukobe u svijetu mode. Uz geometricizam, inspiracijom u umjetničkim djelima, dizajneri poput Pierrea Cardina stvaraju futurističke modele, koriste sintetičke i neobične materijale te teže inovativnom dizajnu. Ono što ih je najviše inspiriralo bila su umjetnička djela i pravci poput pop arta i neoplasticizma. Tako je nastala poznata YSL haljina s djelom Pieta Mondriana. Modne ikone kao što su manekenka Twiggy, Janis Joplin, The Beatles i Jimi Hendrix, utjecale su na modu i trendove među mladima.

Sedamdesete godine su obilježene frazom „sve prolazi“, pa tako mladi odbacuju tradicionalnu odjeću i individualizam dolazi do izražaja.  

Sve što se dalje dešavalo u svijetu mode su kombinacije već napravljenog, ali vrijednosti se nisu pomjerile niti promijenile. Elegancija, udobnost, praktičnost sa naglaskom na individualizam su ostale sačuvane u svakome ko se dovoljno posvetio modnom izražaju. Bilo da ste vođeni muzikom, slikarstvom ili pak nekim od književnih žanrova svaki vremenski period je obilježen posebnim načinom odjevanja, a na vama ostaje samo da se odlučite za neku od kombinacija ili pak uplovite u vremeplov pa nam donesete osvježenje na naše ulice grada.