Kriminal u zdravstvu: Ljeto donosi epidemiju lažnih bolovanja, institucije šute

Svako ljeto u Bosni i Hercegovini ponavlja se isti scenario. Dok dio radnika koristi godišnje odmore, drugi otvaraju bolovanja zbog odlaska na more.

Cijenu takvih zloupotreba plaćaju poslodavci, zdravstveni fondovi i svi građani koji finansiraju sistem. Trenutno prvih 42 dana bolovanja padaju na teret poslodavca, a nakon toga troškove bi trebao refundirati zavod zdravstvenog osiguranja. Međutim, refundacije često nisu potpune, a pojedini zavodi mogu odlučiti da ne refundiraju sredstva u cijelosti. To stvara nesigurnost i za investitore i za poslodavce, ali i za same radnike koji očekuju redovna primanja dok su na bolovanju.

Lažna bolovanja odavno više nisu pojedinačni slučajevi, nego ozbiljan problem koji uništava tržište rada. Poslodavci godinama upozoravaju da su upravo kratkotrajna bolovanja, najčešći predmet zloupotreba i da kompanijama stvaraju ogromne finansijske i organizacione probleme.

Na ovu pojavu ranije je upozorio i federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić.

“Od onih koji otvaraju bolovanje pa odlaze na putovanja, onih koji svaki put kad im se nešto ne sviđa, otvaraju bolovanje kao čin prkosa, do onih koji paralelno, dok su na bolovanju rade privatno, na crno. To su situacije o kojima svakodnevno govore poslodavci, radnici i sindikati”, rekao je Delić.

Brojke pokazuju koliko je problem ozbiljan. Dok radnik u Evropskoj uniji prosječno godišnje provede 6,5 dana na bolovanju, u Federaciji BiH taj prosjek iznosi 25 dana, a u Kantonu Sarajevo čak 22 dana.

Samo za bolovanja duža od 42 dana u 2024. godiniisplaćeno je gotovo 61 milion KM, što je 13,2 posto više nego godinu ranije.

I pored toga, nadležne institucije godinama ne nude rješenja.

Ministarstvo zdravstva Kantona Sarajevo, na čelu sa ministrom Enisom Hasanovićem, kao i Federalno ministarstvo zdravstva kojim rukovodi Nediljko Rimac, potpuno ignorišu problem zloupotrebe bolovanja, iako je jasno da postojeći sistem ostavlja veliki prostor za manipulacije.

Ko je odgovoran?

Posebnu odgovornost nosi Zavod zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo i njegov direktor Muamer Kosovac.

U nadležnosti Zavoda su kontrole bolovanja koje provode ljekarske komisije, ali javnost ne zna koliko je kontrola provedeno, koliko je nepravilnosti utvrđeno, niti kakvi su rezultati rada drugostepene ljekarske komisije.

Zavod krije podatke o broju bolovanja, a odgovori na ključna pitanja izostaju.

Na raniji upit Vijesti.ba iz Zavoda su saopćili da je tokom 2025. godine izdato svega 269 naloga za kontrolu privremene spriječenosti za rad, i to po zahtjevima poslodavaca.

Šta su te kontrole pokazale i koliko je zloupotreba otkriveno – javnost nije saznala.

Dok direktor Muamer Kosovac upravlja budžetom Zavoda vrijednim 785,7 miliona KM, građani se pitaju da li sistem uopće kontroliše očigledne zloupotrebe ili se sve svodi na formalno provođenje propisa.

Uloga ambulanti i ljekara

Jednako važno pitanje odnosi se i na ambulante i ljekare koji izdaju sporna bolovanja. Bez njihove saglasnosti lažna bolovanja ne bi ni mogla postojati.

Upravo zbog toga odgovornost nije samo na zaposlenima koji zloupotrebljavaju pravo na bolovanje, već i na dijelu zdravstvenog sistema koji takvu praksu omogućava.

U Federaciji BiH kontrola bolovanja postoji uglavnom na papiru, dok stvarne sankcije gotovo da ne postoje.

Sve dok Zavod zdravstvenog osiguranja KS, direktor Muamer Kosovac, nadležna ministarstva i zdravstvene ustanove ne počnu ozbiljno kontrolisati izdavanje bolovanja, svako ljeto gledat ćemo istu sliku – pune plaže, upražnjena radna mjesta i milionsku štetu.