Kristijan Šmit: Kaznit ćemo izborne kradljivce

Kristijan Šmit: Kaznit ćemo izborne kradljivce

U intervjuu za „Dnevni avaz“ visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit (Christian Schmidt) govorio je o kaznama u slučaju izbornih krađa i manipulacija, nametanju Izbornog zakona, Miloradu Dodiku, ruskom utjecaju u BiH i odnosima u Bosni i Hercegovini.

Antidejtonsko djelovanje

 Nedavno ste izjavili da one koji pokušaju počiniti izborne krađe očekuju rigorozne sankcije. Možete li biti konkretniji?

– Treba naglasiti da izbori jesu pravo građana i građanki, a ne pravo stranaka. Stranke ima da ponizno prihvate rezultate. Želio sam poslati signal da oni koji pokušaju manipulirati rezultatima mogu imati krivične konsekvence, a ja ću provjeriti da li je s tim povezano antidejtonsko djelovanje. Na osnovu toga ću povući poteze.

Kakve?

– To zavisi od moje procjene. Oni koji misle da mogu utjecati na glasanje i manipulirati rezultatima, imat će posla s državnim tužiocima i sa mnom.

Je li to na neki način i priznanje od OHR-a da smo u prijašnim izbornim ciklusima svjedočili izbornim krađama i izvrdavanju demokratske volje glasača?

– Ja sam pravnik, a pravnik uvijek polazi od pretpostavke da je svako nevin. Međutim, iskustva koja se očituju u ovoj zemlji, odnosno procjene o isksutvima, nam ne dozvoljavaju da isključimo i mogućnost da ima pokušaja da se izborima manipuliše. Čak i kada ih ne bi bilo, opet bi bilo povoda da preventivno ovako nešto najavim i učinim. To treba da zapamte svi oni koji misle da mogu da utječu na glasanje i manipulišu rezultatima. Iz ličnost iskustva, mogu reći da mnogi građani nemaju povjerenja u ovdašnje stranke i to se mora promijeniti.

 Također ste rekli da nećete dozvoliti ni postizborne blokade. Ne moramo više strahovati od scenarija da imamo četiri godine vlast u tehničkom mandatu?

– Nisam spreman više takvo nešto prihvatiti i djelovat ću u korist građana. Budite uvjereni da neću pasivno gledati ako neko bude pokušao spriječiti realizaciju volje birača.

Dali ste političarima rok od 12 sedmica da dogovore ključne izmjene Izbornog zakona. Taj rok je prošao, ništa se nije desilo. Zbog čega?

– Sa svim strankama sam razgovarao. Neke su dale vrlo konkretne prijedloge, ali dogovora, nažalost, nema. Šta je bio smisao, zašto sam to učinio? Rekao bih da sam djelovao po motu „uradi sam“. Po tom pitanju sam vratio loptu ovdašnjim izabranim predstavnicima, ali ja neću ostati samo promatrač igre. Godinama smo bili i previše velikodušni prema bh. političarima.

 Šta ste spremni poduzeti?

– Ukoliko se na nivou Federacije mogu neke stvari napraviti, mislim da to trebamo zajedno uraditi, ali, kako rekoh, nakon izbora oni koji budu izabrani trebaju reći da to hoće da urade i da to preuzmu u svoje ruke. Ja sam uglavnom strpljiva osoba, ali moje strpljenje ima granice.

Je li zaista moguć dogovor u ovakvoj situaciji kada HDZ s jedne i probosanske stranke s druge strane imaju potpuno suprotstavljene poglede na Izborni zakon oko svih ključnih pitanja? 

– Ako BiH posmatramo kao gradilište i ako bih morao opisati gradilište u Federacije, onda imamo različite projektne planove. I ako na dvije strane dvoje njih počnu graditi prema svojim planovima, onda statika ne odgovara. A ta statika i tu zajedničku statiku je moguće dobiti. Odmah kažu: „a onda smo mi u podređenom položaju, to će nam donijeti razdor“. Znate šta unosi razdor u društvu. Unosi to što političari samo žele da budu oni 100% dobitnici. Ako se prihvati razumni kompromis kao što je to uobičajeno u svakoj demokratiji, onda ni partije ne mogu napraviti u razdor. Ali otvoreno priznajem da ima previše nacionalističkih glasova. Mjerilo za BiH ne može biti jesu li oni ti koji oni drugi meni nešto oduzimaju i čine nešto na moju štetu. Ja predlažem drugačiji moto: ako svaki političar ovdje postavi pitanje sebi svako ujutro šta mogu uraditi ovdje danas da statisika i stabilnost u mojoj zemlji budu bolji za građane i građanke, onda se neće baviit samo etničkim i nacionalnim pitanjem, nego npr. gdje će naći svoje radno mjesto oni mladi ljudi koji su nezaposleni.

Dobro, ali zajedničku statitku i dalje nemamo….

– Ja bih bio najsretniji da su u proljeće ove godine bile velike izmjene, jer one idu mnogo dalje od onoga o čemu se uopće diskutovalo kad su moje ideje u pitanju. Mislim da nemamo još četiri godine da sjedimo i da ne donesemo nikakve odluke. U tom pogledu imam neka očekivanja, barem kada je u inicijativa predsjednika Evropskog vijeća Šarla Mišela (Charles Michel) u pitanju, koja je isto na neki način reakcija na pregovore iz Neuma koji su propali. Ja ću ga podržati sredstvima koja su meni na raspolganaju. Želim skrenuti pažnju da je Izborni zakon samo mali dio potrebnih pravnih promjena. Ova se zemlja treba pripremati za Evropu, a nekad mi se čini da neki uopšte ne znaju kakva je odgovornost koja se od njih očekuje. Ako sve bacimo na stol, nećemo dobiti nikakvo rješenje. Naravno, moraju se provesti i sudske presude. No, više bih volio da je to riješeno prije dvije godine. Nažalost, moram utvrditi da uprkos momentumu koji smo imali u Mostaru, s odlukom u Mostaru, izgleda da su neki ostali bez daha u toj utrci. 

Odlučivanje u Moskvi

 Dok mi razgovaramo, Dodik je otišao u Moskvu da se sastane s Putinom. Podržao je rusku agresiju, Vas ne priznaje kao visokog predstavnika, kaže kako prisluškuje američkog ambasadora. Do kada ćete ga tolerirati?

– Imam utisak da on od toga pravi instrument za svoju kampanju. Samo što stvara saveze s pogrešnim ljudima. Gospodin Putin, ukoliko ga uopće bude susreo u Moskvi, neće obećati nikakve pare više, jer ni sam nema para. Dodik treba biti svjestan toga da ga Putin možda koristi samo kao lutku. Ako neko želi biti destruktivan, onda se odluka o tome neće donijeti u Banjoj Luci, nego od njegovog sagovornika i ja bih mu preporučio da dobro razmisli o svakom koraku koji namjerava poduzeti.

Napadaju Vas mnogi i s bošnjačke strane. Komšić i DF Vas konkretno optužuju da ste u službi HDZ-a BiH…

– Previše sam izbornih kampanja imao i u vlastitoj zemlji da ne bih znao da se ne treba osvrtati na njihove riječi koje za cilj imaju prikupljanje glasova. Nekada se uz sav respekt u odnosu na sumnje i strahove od mogućih promjena, pitam u kom pravcu to sve ide. Imamo situaciju u kojoj ovu zemlju moramo pripremiti da bude nosiva, da bude čvrsta za narednu generaciju. Nekome ko mene optužuje da želim betonirati etničku podjelu, mogu reći samo da me ne poznaje. Situacija je potpuno suprotna. Ali oni koji kažu „sad ćemo napraviti revoluciju i poništit ćemo sve identitete“, također ne rade u korist poboljšanja stvari. Zbog toga, hajde diskutujemo o tome da se zemlja sačuva. Zbog toga gajim simpatije prema onima koji kažu „hajmo to svi zajedno uraditi“. Onaj ko živi u ovom svijetu mora imati malo razumijevanja i prema onima koji imaju nešto drugačiji način razmišljanja. 

Rak-rane korupcija i nepotizam

– Ako nam tri stvari pođu za rukom, prvo da se ljudi dogovore u vezi s onim „nikada više“. Drugo, ne treba potencirati stvari koje razdvajaju, nego one koje spajaju. I treće, rak-rane ovog društva su korupcija i nepotizam. To će biti najteže iskorijeniti, ali zato je potrebno da se ljudi odreknu starih navika. Ako riješimo te tri stvari, ja sam optimista da ovo može biti uspješna zemlja – rekao je Šmit u intervjuu za “Avaz”.

Avaz

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE

NAJNOVIJE