Kritično u Evropi: Rijeke presušuju, sprema se najgore

Evropske rijeke koje su ključne saobraćajnice za tešku industriju presušuju zbog niza toplotnih valova koji su zahvatili kontinent. Vodostaji Rajne i Dunava približavaju se rekordno niskim nivoima, što otežava transport hemikalija, naftnih derivata i druge robe te povećava cijene prijevoza.

Visoke temperature istovremeno ograničavaju proizvodnju električne energije u nuklearnim elektranama od Francuske do Mađarske, što dodatno povećava cijene energenata i opterećuje ekonomije, posebno u istočnoj Evropi, piše Bloomberg.

Test za zastarjelu infrastrukturu

Nakon šumskih požara koji su pogodili Francusku i Španiju, suše na rijekama novi su pokazatelj utjecaja klimatskih promjena na Evropu, kontinent koji se najbrže zagrijava. Problemi u riječnom saobraćaju postali su test za cijelu regiju i njenu sposobnost da infrastrukturu iz 20. stoljeća prilagodi klimi u kojoj će ekstremno niski vodostaji biti sve češći.

“Zagrijavanje izazvano ljudskim djelovanjem već je pojačalo ovu sušu u odnosu na to kakva bi inače bila. Isti nedostatak padavina uz dodatno zagrijavanje izazvao bi još teže posljedice”, rekao je Dominik Schumacher, predavač na Odjelu za nauku o okolišu na ETH Zürichu.

Rajna na historijskom minimumu

Vodostaj kod Kauba, ključne tačke na Rajni za plovidbu prema južnoj Njemačkoj i Švicarskoj, u petak je pao na 25 centimetara. Time je izjednačen rekord iz sušne 2018. godine. Prognoze predviđaju pad na 24 centimetra, što bi bio najniži nivo od početka mjerenja 1880. godine.

Podatke su prikupile njemačke savezne službe za ETH Zürich. Situacija bi se mogla dodatno pogoršati jer zapadnu Evropu zahvata četvrti ljetni toplotni val, koji će trajati veći dio sedmice. To stvara logističke probleme na rijeci dugoj oko 1.290 kilometara, koja teče od švicarskih Alpa do Sjevernog mora.

Industrija traži alternative

Zbog historijski niskog vodostaja Rajne, koji je ograničio pristup brodovima, kompanija BASF je 2018. godine morala smanjiti proizvodnju u svom ključnom kompleksu u Ludwigshafenu. Finansijski direktor Dirk Elvermann kaže da je najveći svjetski proizvođač hemikalija u međuvremenu razvio alternativne, iako skuplje, načine transporta.

“Naravno da smo zabrinuti zbog niskog vodostaja Rajne”, rekao je Elvermann novinarima u srijedu, ali je dodao da je situacija “pod kontrolom”.

Nizak vodostaj Rajne smanjio je njemačku industrijsku proizvodnju za 1,5 posto u 2018. godini, no mnoge su se firme od tada prilagodile, objašnjava Saskia Meuchelböck, istraživačica s Instituta za svjetsku ekonomiju u Kielu. Udio riječnog prometa u ukupnom prijevozu tereta u Njemačkoj pao je s 4,7 posto u 2017. na 4,1 posto u 2024. godini.

Firma EnBW, koja upravlja termoelektranama na ugljen koje se opskrbljuju preko Rajne, objavila je da stvara zalihe goriva dok postrojenja ne rade. Iz elektrane Grosskraftwerk Mannheim također su poručili da imaju dovoljne rezerve ugljena.

Ako vodostaj dodatno padne, mogli bi smanjiti teret po brodu, koristiti manje teglenice ili dio isporuka preusmjeriti na željeznicu. Glasnogovornik DB Carga izjavio je da je taj željeznički operater u stalnom kontaktu s klijentima pogođenim niskim vodostajem Rajne, najprometnijeg europskog unutarnjeg plovnog puta.

Rastući troškovi i prijetnja konkurentnosti

Čak i ako firme pronađu alternativne rute, veći troškovi prijevoza prijete europskoj industrijskoj konkurentnosti u odnosu na Aziju i Sjevernu Ameriku.

“Neki riječni brodovi možda više neće moći ploviti zbog tehničkih ograničenja”, rekao je Roberto Spranzi, član uprave njemačke zadruge za riječni transport koja zastupa oko 90 brodova. Napomenuo je da na poslovanje, osim niskog vodostaja, utječu i visoke cijene goriva.

Kako nastaje suša

Vodostaji Rajne i Dunava pali su tokom jako vrućeg i sušnog europskog ljeta. Česta razdoblja visokog pritiska zraka sprječavala su dolazak kišnih oblaka. Profesor hidrologije David Hannah sa Univerziteta u Birminghamu objasnio je da takvi uvjeti povećavaju potrošnju vode kod biljaka i isušuju tlo. Ono zatim brzo upije i ono malo kiše što padne, prije nego što voda stigne do rijeka.

“Klimatske promjene to pojačavaju jer podižu osnovne temperature. Zbog toga topla i sušna razdoblja učinkovitije isušuju krajolik i smanjuju protok rijeka”, rekao je Hannah.

Podaci Europske komisije pokazuju da su se sušni uvjeti u centralnoj i zapadnoj Europi posljednjih tjedana pogoršali. Na vodostaj Rajne utjecalo je i slabije otapanje snijega i ledenjaka s Alpa, koji su važan izvor vode u kasno ljeto.

Dunav i energetska kriza

Neki dijelovi Dunava, druge najduže evropske rijeke, već su dosegnuli rekordno niske razine. To ometa plovidbu teglenica u Rumuniji i Slovačkoj te smanjuje proizvodnju u nuklearnim elektranama.

Mađarska je prvi put u 44 godine potpuno ugasiti svoju jedinu nuklearnu elektranu, što je velik test za novog premijera Petera Magyara. Zemlja će time ostati bez 40 posto svojih kapaciteta za proizvodnju struje i morat će pojačati uvoz. Vladajuća stranka zatražila je od parlamenta da odgodi sjednice ovog tjedna radi uštede energije, objavio je Magyar na Facebooku.

Dekorativna rasvjeta u Budimpešti i na državnim zgradama bit će isključena. Istovremeno, dobrovoljna smanjenja potrošnje u tvornicama automobila i baterija donekle su ublažila pritisak na mrežu.

Rumunski energetski sektor bit će u stanju pripravnosti tokom augusta zbog pada proizvodnje, a zemlja će tražiti pomoć od susjedne Ukrajine u satima vršnog opterećenja. Rumunija bi mogla biti prisiljena ugasiti i drugi reaktor u elektrani Cernavoda jer nizak vodostaj Dunava ugrožava sustave za hlađenje.

Posljedice u Francuskoj i Italiji

Ovogodišnji toplinski valovi prisilili su i Francusku da ograniči proizvodnju u nuklearnim elektranama, koje su okosnica elektroenergetskog sustava zapadne Europe. Elektrane koriste vodu za hlađenje iz rijeka Rhone i Garonne, a postoji rizik da ispuštena voda postane prevruća i ugrozi biljni i životinjski svijet.

Zbog dugotrajne suše, mađarska je vlada pozvala na štednju struje i vode. U Szentendreju, sjeverno od Budimpešte, nekoliko tisuća ljudi ostalo je bez pitke vode zbog preopterećenja sustava. “Ako se ne promijenimo, uskoro ćemo živjeti u pustinjskim uvjetima”, izjavio je u petak ministar zaštite okoliša Laszlo Gajdos.

Najduža italijanska rijeka Po također bilježi vodostaj ispod historijskih minimuma, što ugrožava navodnjavanje poljoprivrednih površina i potiče prodor slane vode u deltu.

Neizvjesna budućnost

“Vrućina i suša definitivno su novi rizik za ekonomski rast”, rekao je Carsten Brzeski, ekonomist u ING Diba AG. “Presušivanje rijeka uzrokuje stvarnu ekonomsku štetu i jasno prikazuje izazove klimatskih promjena.”

Značajnije olakšanje za evropske rijeke nije na vidiku. Prema analizi meteorologa Matthewa Drossa iz Vaisale, predviđa se da će temperature širom kontinenta do početka augusta biti 2 do 8 stepeni više od prosjeka. Dugoročni modeli upućuju na nove valove visokog pritiska, što bi moglo značiti da prave kiše koja bi prekinula sušu neće biti sve do kasne jeseni.

“Obilna kiša može donijeti kratkoročna poboljšanja, ali ako se suho tlo i stabilni vremenski obrasci nastave, ti će pomaci biti privremeni”, rekao je Hannah.

Naučnici upozoravaju da Europu očekuju još jače vrućine i suše ako svijet ubrzano ne smanji potrošnju nafte, ugljena i plina.

“Vrućina istovremeno isušuje tlo, prazni rijeke i povećava potražnju za vodom. To je jasan potpis klimatskih promjena”, rekla je Hannah Cloke, profesorica meteorologije i klimatskih nauka sa Univerziteta u Readingu.

“Ljeta poput ovog postaju uobičajena i bit će sve gora sve dok sagorijevamo fosilna goriva”, dodala je. “To je čista fizika.”