25.04.
Udžbenik za predmet Moja okolina kojeg izučavaju brojni učenici trećih razreda osnovnih škola u BiH, naišao je na brojne kritike roditelja, ali i prosvjetnih radnika.
Među njima je i penzionisani učitelj Jakub Kadrić, koji je čitav radni vijek proveo u prosvjeti.
– Iznenađen sam lošim kvalitetom ovog udžbenika. Iznenađuje me prije svega površnost Ministarstva obrazovanja i recenzenata koji su odobrili upotrebu ovakvog udžbenika, a i autorica koja se odvažila da piše udžbenik – kazao je Kadrić.
Za Faktor pojašnjava da ima jako puno primjedbi na čitav udžbenik, čija je autorica Mediha Pašić, ali da će izdvojiti samo neke od nepravilnosti, nedorečenosti, netačnosti i neprimjerenosti uzrasu učenika.
U udžbeniku pod naslovom “Planina – životna zajednica“ se navodi sljedeće: “Planina je prebivalište različitih divljih životinja i mnogih ptica. U šumama nižih planina svoje stanište našli su: zečevi, jazavci, ježevi, vjeverice, jeleni, djetlići, gavranovi i druge ptice. Visoko u šumama žive: lisice, vukovi, medvjede i lete sove i jastrebovi. Na visokim planinama zbog hladnoće i rijetkog drveća životinje nemaju povoljne uvjete za opstanak. Tu se najčešće mogu vidjeti orlovi i sokolovi kako lete kružeći oko gnijezda“.
Kadrić navodi da su ove definicije nepotpune, ali i netačne.
Gdje žive životinje?
– Na području jedne planine možemo imati više životnih zajednica poput šuma, livada, pašnjaka i tako dalje.”U šumama nižih planina” autorica nabraja samo biljojede i ptice što je nepotpuno, a u dijelu “Visoko u šumama žive” nabraja mesoždere i ptice grabljivice što je opet nepotpuno – govori Kadrić, čudeći se i posljednjoj rečenici da se na “visokim planinama mogu vidjeti orlovi i sokolovi koji lete oko gnijezda.
– Prema autorici biljojedi i mrsoždere žive odvojeno, svako na svom području. Zar lisica ne živi gdje i zec? Zar vuk i srna ne žive na istom području? Zar medvjed ne živi i u nižim predjelima? Prema autorici rijetko se sreću biljojedi i mesožderi, a u stvarnosti se vodi neprekidna borba za opstanak. Skoro sve pogrešno – pojašnjava Kadrić.
Navodi da “autorica i recenzenti očigledno ne shvataju da je životna zajednica, zajednica biljaka i životinja koji žive na jednom području.“
– Dakle: Životne zajednice na kopnu su: šuma, livada, pašnjak, krš,…. i kultivisane životne zajednice – naveo je Kadrić.
Loše definicije, po njegovom mišljenu, nalaze se i u dijelu opisivanja reljefa.
U knjizi se navodi sljedeće: “Izgled zemljišta sa svim ravninama (ravnice, polja i visoravni) i neravninama ( brežuljci, brda i planine) naziva se reljef. Reljef može biti pretežno ravničarski, brdsko-planinski ili primorski… ravnice su veliki, uglavnom, ravni dijelovi Zemljine površine. Polja su ravne površine zemljišta u dolinama rijeka ili između brda. I visoravni su ravni dijelovi zemljišta, ali se nalaze na visini. Zemljište ravnica je plodno i ljudi ga obrađuju. Plodne ravnice su zasijane žitaricama i industrijskim biljkama. I polja se obrađuju. Na njima se uzgajaju razne vrste povrća- Visoravni, ako se nalaze na nižim planinama, su bogate travom i predstavljaju pašnjake pogodne za nomadsko stočarstvo. Ravnice, polja i visoravni su staništa raznih životinja. Veliki broj ptica i životinja koje žive na zemlji i u zemlji tu i pronalaze hranu.“
– Pri definisnaju pojma reljefa potpuno nepotrebno su dati pojavni oblici reljefa, čime je dato previše pojmova i plašim se da ovakvu rečenicu učenik neće moći razumjeti. Primjerenije, ovom uzrastu učenika je ovo gradivo dati u dvije ili tri kratke rečenice. Pored toga, prema navedenom u udžbeniku reljef ne može biti ravničarski ili pretežno planinski i pitanje je kakav je to primorski reljef? – pita se naš sagovornik, dodajući i to da bi bilo daleko primjerenije reljef predstaviti slikom ili fotografijom, a ne krivom linijom kao što je to slučaj u udžbeniku.
Pita se zašto su ravnice uglavnom ravni dijelovi.
Nomadsko stočarstvo u BiH
– Kod rečenice “Polja su ravne površine“ izostavljena je glavna karakteristika polja – manje, dakle polja su manje ravne površine zemljišta. Nije svako zemljište ravnica plodno kao što se navodi u knjizi, poput pješčare, močvare… Zar se u ravnicima ne uzgajaju i druge biljke pored žitarica i industrijskih biljaka, poput krmnog bilja, povrća, voća… U udžbeniku se navodi da se “i na poljima uzgajaju razne vrste povrća“. Zar samo povrće? Zar se sva polja i ravnice obrađuju i zar se i tamo ne uzgajaju razne vrste korisnih biljaka i životinja? Prema autorici samo visoravni koje se nalaze na nižim planinama su bogate travom, to je netačno, a pogotovo je netačna tvrdnja da su pogodne za “nomadsko“(novi pojam) stočarstvo. Nisam siguran da autorica i recezenti znaju značenje pojma “nomadsko stočarstvo“, jer u našim krajevima nema nomadskog stočarstva, a i u svijetu ga je sve manje. Još imamo polunomadsko ili katunsko stočarstvo u području visokih planina Bjelašnice, Treskavice, Vranice… – navodi Kadrić.
Smatra da ovakav udžbenik ne može poslužiti kao osnovno pomagalo u nastavi predmeta za koji je namijenjen te bi ga trebalo povući iz upotrebe. Takođe naglašava da mu nije cilj da podcjenjuje nečije djelo i rad, već da u interesu obrazovanja pokušava dati skroman doprinos poboljšanju kvalitete udžbenika za ovaj nastavni predmet.
I majka sina koji pohađa treći razred jedne sarajevske škole požalila se na rečenice i definicije u udžbeniku, koje kako kaže, ni odrasli ne bi mogli shvatiti.
Posebno joj je bila nelogična rečenica iz lekcije o stajaćim vodama: “Voda zauzima prostor posude u kojoj se nalazi. Tako u prirodi voda zauzima oblik Zemljine površine.“
Iako mnogi roditelji i prosvjetari imaju kritike na ovaj udžbenik, njegovu upotrebu odobrilo je Vijeće za usklađivanje udžbeničke politike pri Federalnom ministarstvu obrazovanje i nauke.
Faktor.ba
