SLIČNE OBJAVE

Kriza lanaca snabdjevanja: Kako cijena energije utiče na logistiku?

Piše: Z.P. / 072INFO/09.11. u 19:20/Kategorija: BiH, Vijesti

Svjedoci smo činjenice da potrošači, kada ne mogu da pronađu željeni proizvod na policama, ili kada vide da je isti proizvod promijenio cijenu, ponekad burno reaguju. Lanac snabdijevanja je veoma složen, pa čak i kada je riječ o najjednostavnijim proizvodima. Bez obzira što na deklaraciji proizvoda piše „proizvedeno u BiH“, velika je vjerovatnoća da je neka komponenta ili sastojak pribavljen iz daleke Azije. Danas su sva tržišta i industrije veoma zavisne jedne od drugih, pa tako sva dešavanja u svijetu utiču i na tržište Bosne i Hercegovine. Globalna dešavanja od 2019. godine naovamo uticala su na međunarodne, a posljedično i domaće logističke tokove i u velikoj mjeri su promijenila uticaj cijena energenata na cijene finalnih proizvoda.

Pandemija koronavirusa umnogome je poremetila globalnu logistiku, a na nju se nadovezala i trenutna kriza u Ukrajini. Brodski saobraćaj u crnomorskim lukama je otežan ili totalno obustavljen, pa je fokus prebačen na riječne linije tamo gdje je to bilo moguće. Na tranzitnim linijama koje prolaze kroz Rusiju i Ukrajinu, avionski, željeznički i cestovni saobraćaj također je vrlo brzo iskomplikovan.

Nažalost, otežani i zatvoreni tranzitni putevi nisu jedini izazovi. Nedostatak vozača u cestovnom transportu je već neko vrijeme konstanta, koja se ukrajinskom krizom samo dodatno produbila. Na primjer, u Poljskoj je u 2020. godini više od 100.000 „vozačkih potvrda“ bilo u opticaju za vozače kamiona iz zemalja koje nisu članice EU. Većina tih vozača je iz Ukrajine, u koju su se isti vratili nakon početka rata. Sve ovo je značajno povećalo trošak rada u sektoru cestovnog transporta robe.

Poskupljenje energenata

Po podacima Svjetske Banke, indeks cijena energije porastao je za 26,30% između januara i aprila tekuće godine. Očekuje se da će cijene energenata duže ostati na višem nivou i da će u prosjeku u 2023. godini biti 46% više. U prosjeku sektor logistike čini 10 do 14% BDP-a većine zemalja, a logistički troškovi čine 30 do 40% ukupne cijene robe i osim transporta čine ih: trošak rada, skladištenja, administrativni troškovi itd. Gorivo kao trenutno „najkritičnija“ komponenta u formiranju cijena ima više od 50% udjela u odnosu na sve nabrojane troškove, pa svaka fluktuacija u cijeni goriva, povećava i ukupne logističke troškove.

“Kargo klijenti su na poskupljenje špediterskih usluga reagovali različito. Ipak veliki broj ovih klijenata je svjesno da su poskupljenja neminovna kada rastu svi troškovi i inflacija širom svijeta. Ključni alat našeg nastupa na tržištu nikada nije bila samo cijena, već i personalizovan pristup i povjerenje. Logistička industrija dijeli sudbinu ostatka svijeta i svjesni smo da je neophodno planiranje, prilagođavanje u hodu i štednja. Ali, ne štednja po svaku cijenu, već racionalizacija koja će, uz smanjenje troškova, ipak obezbijediti konkurentnost”, istaknuo je direktor kompanije cargo-partner u Bosni i hercegovini Sanjin Hamidović.

U tom kontekstu, glavni aduti u ovako rapidno promjenjivom okruženju za logističke kompanije, su fleksibilnost i snažna sopstvena mreža. “Za sve kargo operatere, pa tako i za nas, veoma je važno nekoliko preduslova. Mi imamo mrežu partnera i sopstvenih kancelarija u svijetu i to nam omogućava da budemo na izvoru svih informacija i da blagovremeno i proaktivno razvijamo fleksibilna i alternativna rješenja u svakom trenutku”, naglašava Hamidović.

Analiza: Kako se poskupljenje goriva odrazilo na pojedinačne vidove transporta?

Kamionski transport je najpopularniji oblik transporta kako za Europu tako i za SAD i čini oko 70% ukupnog kretanja robe. Da bi osigurali da i dalje ostvaruju profit, prevoznici primjenjuju standardnu nadoknadu za gorivo. Rastući troškovi goriva smanjuju marže prijevoznika (kroz troškove kilometara nakon isporuke, trošak praznog tereta i troškove drugih komponenti) i dodatno povećavaju cijene usluga.

Kao i kod kamionskog transporta, gorivo čini veliki dio ukupnih troškova pomorskog transporta koje brodski prijevoznici nadoknađuju dodatnim naknadama. Mnogi prevoznici zbog toga praktikuju takozvano „sporo jedrenje“ odnosno proces smanjenja brzine na brodovima kako bi se smanjila potrošnja goriva. Ova strategija ublažavanja troškova usporava već́ ograničena vremena isporuke, ali smanjuje troškove za brodare, kao i njihove emisije CO2.

I prije ovogodišnjeg poskupljenja goriva, avionski transport je već́ bio široko priznat kao najskuplja opcija za otpremu robe. Cijene avionskog goriva u SAD porasle su za 82% u odnosu na prošlu godinu, prema podacima Međunarodnog udruženja vazdušnog saobraćaja (IATA).

S obzirom da se više od polovine tereta prevozi postojećim komercijalnim putničkim letovima, pad putničkog avio saobraćaja, kao posljedice pandemije i ukrajinske krize, imao je značajan utjecaj na dostupnost avio utovarnog prostora, zbog čega su logističke kompanije morale povećati obim svojih čarter letova.

Sa poskupljenjem energenata, prije svega dizela, mnoge kompanije razmišljaju o prelasku na željeznički transport – kao isplativiju i održiviju opciju. Prema podacima američke Federalne uprave za željeznice (FRA), vozovi su četiri puta efikasniji od kamiona i mogu da prenesu jednu tonu proizvoda na udaljenost od756 kilometara, uz potrošnju od 4,5 litre dizel goriva. Kako firme nastavljaju da preispituju svoje procese i pronalaze mogućnosti da uštede na troškovima, načini otpreme koje koriste biće im na prvom mjestu.

Početkom 2020. godine cijena nafte na svjetskom tržištu bila je oko 70 dolara po barelu. Tokom marta ove godine cijena nafte premašila je i 130 dolara, da bi se u posljednjih mjesec dana stabilizovala na cijenu između 90 i 100 dolara po barelu. Kriza snabdijevanja energentima, prije svega sirovom naftom i prirodnim gasom, prouzrokovala je rast vrijednosti proizvoda koji, poput uglja, mogu predstavljati alternativne izvore energije. Imajući u vidu trenutne okolnosti na svjetskom tržištu, realno je očekivati da će cijena uglјa nastaviti da raste i u narednom periodu. Od početka 2022. godine cijena uglja povećana je za oko 152%. Cijena prirodnog gasa je čak dostigla cijenu od oko 3.500 dolara za hiljadu kubnih metara. Od početka 2022. godine, cijena prirodnog gasa povećana je za oko 156%. Značajan rast zabilježen je nakon naglo smanjenih tokova gasa iz Rusije sredinom juna, zbog čega je i struja ponovo poskupjela. Trošak električne energije veoma je značajan i u sektoru logistike. A cijene na evropskim spot tržištima ovih dana, uoči nastupajuće sezone grijanja, su na najvišim nivoima od početka berzanskog trgovanja.

***

O cargo-partneru

cargo-partner je privatni pružalac usluga infologistike punog opsega koji nudi sveobuhvatan portfolio rješenja za avionski, pomorski, cestovni transport i skladištenje. Sa skoro 40 godina stručnosti u informacionoj tehnologiji i optimizaciji lanca snabdijevanja, kompanija dizajnira usluge po mjeri za širok spektar industrija kako bi stvorila konkurentne pogodnosti za svoje kupce širom svijeta. Osnovan 1983. godine, cargo-partner je ostvario promet od 1.8 milijardi EUR u 2021. godini i trenutno zapošljava više od 4000 ljudi širom svijeta.

akta.ba

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE
Preuzmite mobilnu aplikaciju 072info za Android: KLIKNI OVDJE
Preuzmite mobilnu aplikaciju 072info za iOS: KLIKNI OVDJE