Kriza na Bliskom istoku pogađa i bh. poljoprivrednike: Sjetva znatno skuplja, cijene hrane bi mogle otići u “vasionu”

Cijene hrane u Bosni i Hercegovini mogle bi u narednim mjesecima dodatno porasti s obzirom na to da se poljoprivrednici u našoj zemlji suočavaju s enormnim troškovima proizvodnje.

Domaći poljoprivrednici ranije su upozoravali da bi troškovi ovogodišnje proljetne sjetve mogli porasti od 30 do 40 posto. Razlog tome je upravo kriza na Bliskom istoku koja je doprinijela ogromnom rastu cijena goriva koje predstavlja jedan od ključnih troškova u poljoprivrednoj proizvodnji.

Osim toga, poljoprivrednici se suočavaju s povećanjem cijena repromaterijala što uključuje vještačko đubrivo i sjeme.

Također, veliki dio komponenti za đubrivo dolazi upravo iz područja koje je zahvaćeno krizom, poput zapadne Azije, Irana i okolnih zemalja, zbog čega su poljoprivrednici u strahu da bi moglo doći i do nestašice repromaterijala.

Važno je napomenuti da je svjetska trgovina već uveliko poremećena s obzirom na blokadu Hormuškog moreuza, jedne od najvažnijih svjetskih ruta za transport energenata.

U odnosu na 28. februar 2026. kada je počeo izraelsko-američki napad na Iran, litra dizela u Federaciji BiH poskupila je za 1,15 KM, dok je litra benzina u prosjeku skuplja za 44 feninga. Prosječna cijena litre benzina trenutno iznosi 2,76 KM, dok litra dizela košta 3,50 KM.

Visoke cijene repromaterijala

U razgovoru za Klix.ba poljoprivrednik Mustafa Gradaščević naglasio je da se poljoprivrednici svake godine, zbog inflacije i drugih faktora, suočavaju s povećanjem cijena repromaterijala od nekih 2 do 10 posto.

“Ovo dodatno je izazvalo takav udar na repromaterijal. Samo prije Nove godine, kad smo mi kupovali đubriva za ovogodišnju sezonu, cijena 100 kilograma bila je 73 KM, sad je negdje oko 105 KM s tendencijom daljeg rasta. I nije problem samo što cijena raste, nego što ćemo mi, možda ako se ovo nastavi i produži rat, imati nestašicu tog đubriva. Osnovne komponente za đubrivo ili veliki dio tih komponenti dolazi upravo iz područja zapadne Azije, Irana i zemalja koje su zahvaćene ovom krizom”, kazao je Gradaščević.

Gradaščević dodaje da bi cijene hrane mogle porasti ukoliko sukobi na Bliskom istoku potraju još dva do tri mjeseca. Istakao je i da bi moglo doći do nestašice nekih proizvoda.

“Kukuruz se sije sad. Nama je na pragu sjetva kukuruza, a to je osnovna kultura za stočnu proizvodnju, za mljekarstvo, za proizvodnju mesa i tako dalje. Ne možete sijati kukuruz u junu i julu u ovoj našoj hemisferi. Mi, ako to propustimo, ako posijemo kukuruz po ovim enormnim cijenama repromaterijala, onda, vjerujte mi, cijena hrane će otići, što se kolokvijalno kaže, ‘u vasionu’, a moguće čak i da budu neke nestašice nekih proizvoda”, rekao je.

Moguć rast cijena hrane

Ističe da je bez goriva i đubriva intenzivna poljoprivreda nezamisliva. Naglasio je da je sjetva nekih kultura već završena.

“Pšenica je posijana u jesen, ali sada ide prihrana. Dakle, mi sada odlučujemo o prinosu, koliko ćemo je prihraniti, odnosno zaštititi od bolesti, a opet to odražava ono što je malo prije rečeno – količina đubriva, cijena đubriva koje imamo, cijena zaštitnih sredstava. Hoće li ih biti dovoljno ili neće odredit će koliko ćemo imati pšenice. I time cijena pšenice ide gore, odnosno cijena brašna”, pojasnio je.

Gradaščević je posebno naglasio sjetvu kukuruza. Kazao je da će se, ukoliko ne bude dovoljno goriva i đubriva da se izvrši sjetva, ovaj problem posebno odraziti na farme.

“Ako nemate da prehranite bikove i krave, a kukuruz je osnovna hrana za farme, naravno da će biti manje i mlijeka i mesa. To je širok spektar”, kazao je.

Kritike vladama

Poljoprivrednici su kritikovali entitetske vlade i Vijeće ministara BiH da se ne bave ovom problematikom. Ističu da se bave irelevantnim stvarima.

Gradaščević je naglasio problem nedostatka robnih rezervi.

“Neupitno nam slijede nestašice proizvoda niti imamo robne rezerve – da se plasira poljoprivrednicima gorivo ili neka đubriva da ublažimo udar na cijene nekih osnovnih proizvoda. Nikakve mjere se ne donose. Niko nema ni u planu da se uhvati u koštac s ovom problematikom. Krizni menadžment je katastrofa, sjetimo se koronavirusa”, zaključio je Gradaščević.

Stručnjaci su i ranije upozoravali na problem nedostatka robnih rezervi u BiH. Procjenjuje se da BiH uvozi više od 65 posto hrane, a podaci Vanjskotrgovinske komore BiH pokazali su da se godišnje uvozi hrana u vrijednosti od oko pet milijardi maraka.

Glavni ekonomist Organizacije Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO) Maximo Torero nedavno je upozorio da će i nakon otvaranja Hormuškog moreuza biti potrebni mjeseci da se globalno tržište stabilizira.

“Ako sukob potraje još samo nekoliko sedmica, globalne opskrbe hranom bit će značajno poremećene. To će utjecati na sadnju i proizvodnju hrane. U svijetu će biti manja ponuda osnovnih žitarica, stočne hrane, a time i mliječnih proizvoda i mesa”, kazao je Torero.

Klix