Kroz Gorsku službu spašavanja prošlo više stotina spasilaca: GSS Zenica bila je među najboljima u bivšoj državi

Aktuelni načelnik zeničkog GSS-a je 38-godišnji Semir Šatorović, koji kaže da je ova stanica osamdesetih godina prošlog stoljeća imala takvu obučenost i opremljenost da je bila jedna od najorganiziranijih u bivšoj Jugoslaviji.

– Osim Slovenaca i drugih spasilačkih stanica, to je za Zenicu bilo nešto zaista ogromno. Onda je tokom rata od 1992. godine sva oprema GSS-a Zenica korištena za potrebe vojske, tako da je mnogo toga uništeno – kaže Šatorović.

Svaki član GSS-a Zenica je i član Planinarskog saveza BiH, a angažirani su na volonterskoj bazi, jer svi, uglavnom, imaju svoje redovne poslove. Ima ih koji su zaposleni u policiji, ”ArcelorMittalu”, profesora u školi, a ima i studenata, kao i onih koji su na birou za zapošljavanje.

– Živimo uglavnom od donacija i članskog materijala. Odričemo se mnogo toga da bismo imali kakvu-takvu opremu, kojom inače oskudijevamo. Doduše, imamo podršku Grada Zenica, ali to ipak nije dovoljno – ističe Šatorović.

Inače, da bi neko postao registrirani spasilac, potrebne su najmanje tri godine intenzivnih kurseva, stažiranja, vježbi i na kraju polaganja ispita. Šatorović ističe i odličnu saradnju s planinarskim društvima koje, prilikom planinarskih tura, prate kao podrška u slučaju nesreće.

Velike vježbe

Velike vježbe održavaju svaka tri mjeseca, a posljednja je bila prije nekoliko dana, kada su u centru Zenice uspješno izveli vježbu spašavanja unesrećenoga sa 17. sprata zgrade, s visine od 60 metara.

Najvažnija je sigurnost

Šatorović govori da je prilikom spašavanja najvažnija sigurnost te da ne smije biti prisutno toliko adrenalina i emocija. Kaže da potječe iz prave spasilačke porodice.

– Moj otac je gorski spasilac više od 40 godina, tako da sam, vjerovatno, prirodno i ja otišao u ove vode. Imam dvoje djece od šest i 11 godina i ona se, također, bave alpinizmom i sportskim penjanjem – ističe Šatorović.

Avaz.ba