Na sesiji Kruga 99 pod nazivom „Internacionalni pritisci i otpor moderne bosanske države“ doktorant Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Ademir Lisica naglasio je da geografski položaj Bosne i Hercegovine u velikoj mjeri objašnjava kontinuirane spoljne pritiske na državu. Koliko su teritorijalne pretenzije opasne, svjedočili smo devedesetih godina tokom srpsko-hrvatsko-crnogorske oružane agresije na nezavisnu državu Bosnu i Hercegovinu.Perpetuiranje Srbije da izgradi svoju poziciju hegemona na prosturu zapadnog Balkana, u koliziji je sa izgradnjom dobrosusjedskih odnosa i regionalne saradnje koja se nameće kao nužan korak u smjeru pridruživanja cjelokupne regije Evropskoj uniji. Svjesna je toga i Srbija, koja ipak ne odustaje od kontinuiranih pritisaka i napada na državnost i nezavisnost BiH.Istakao je i ulogu Hrvatske koja, kako navodi, preko političkog modela kontrole nastoji zadržati pritisak na jedini dio BiH. Jasno je da teritorijalne pretenzije Hrvatske i Srbije prema Bosni i Hercegovini neće prestati sve dok ona ne bude dio NATO članstva.Politički pritisci i ugrožavanje državnosti, sigurno je da će biti prisutni i kada bi Bosna i Hercegovina postala punopravni dio NATO saveza, a ovu tezu potvrđuje slučaj Crne Gore, u čiju se unutrašnju i vanjsku politiku kontinuirano miješa susjedna Srbija,” dodao je Lisica.Lisica je upozorio i na nove vanjske aktere. Prije svega tu je Mađarska, koja svojim destruktivnim akcijama narušava odnose sa BiH i narušila ih je u prethodnom periodu, ali i Izrael, čije aktivnosti nisu bezazlene, niti minorne.Ono što otežava poziciju BiH jeste sprega i nezvanično političko savezništvo osovine Srbija-Izrael-Mađarska, te Izrael i Hrvatska. Podržavanjem separatistčkih intencija Dodikovih Srba, Mađarska, Izrael, Srbija i Hrvatska, vrše kontinuiran pritisak, koji komplicira unutrašnje stanje države Bosne i Hercegovine,” naglasio je.Diplomata i publicista Fuad Đidić kazao je da BiH predstavlja poprište sukoba dviju potpuno suprotnih doktrina. Na jednoj strani nalazi se Rusija i Srbija, odnosno osovina ‘MBB’ – Moskva, Beograd, Banja Luka, dok na drugoj dijametralno oprečnoj strani nalazi se Britanija, Njemačka, Italija i dijelom Turska,” rekao je Đidić.Objašnjava da se u „zapadnoj“ doktrini naglašava očuvanje konstitutivnosti i dogovora naroda, dok se u „ruskom svijetu“ insistira na političkom pokroviteljstvu i dominaciji pravoslavnog pola. Đidić je dodao da Rusija politiku prema BiH zasniva na strahu, dok Zapad održava ravnotežu kroz vojno prisustvo EUFOR-a i djelovanje OHR-a.Autori ovih inicijativa su Turska, Italija, odnosno Njemačka i Britanija. To je pokazatelj da ova regija ostaje ključna arena za evropsku sigurnost i političku stabilnost,” rekao je Đidić, podsjetivši na Balkansku mirovnu platformu Turske, inicijativu Giorgie Meloni o „ponovnom ujedinjenju Balkana“ te Berlinski proces kojim ove godine predsjedava Britanija.Osvrćući se na konferenciju Sergeja Lavrova i Milorada Dodika u Moskvi, Đidić je naglasio: „Skandalozna konferencija za štampu Lavrova i Dodika u Moskvi 9. septembra bila je u funkciji diplomatskog udara na BiH i udara na pomenute inicijative Turske, Italije, Britanije i Njemačke i pored činjenice da se Turska ogradila u svojoj Platformi da ne želi biti ‘protivteža Rusiji na Balkanu’ niti ‘alternativa Americi i EU’.Prvi puta Lavrov je Bošnjake ovom prilikom prozvao ‘muslimanima’ i tako je ovaj diplomata svjetskog ranga prihvatio Dodikov militarni vokabular, a Federaciju BiH je nazvao ‘muslimansko-hrvatska federacija’ u trenutku dok je Dodik u njegovom prisustvu zatražio ‘treći entitet za Hrvate u BiH’. Lavrov je na ovoj konferenciji o Bosni i Hercegovini prešao ‘psihološki rubikon’.“Na kraju je Đidić poručio da Krug 99 nudi alternativu kroz evropske standarde. To smo zapisali u našem krunskom dokumentu ‘Bijela knjiga o sigurnosti’ kao i u Prijedlogu nacrta novog Ustava Bosne i Hercegovine kojeg ćemo saopštiti javnosti vrlo brzo.Naša moderna BiH, sa evropskim standardima jedini je izlaz iz ovog stanja beznađa i apatije,” zaključio je Đidić.