Kuda ide BiH?

Nova radna sedmica donosi nastavak međunarodne ofanzive. Američki izaslanik za izborni zakon vraća se u BiH i nastavlja razgovore sa političkim liderima. U intervju za Radio Slobodnu Evropu kaže ne postoji nikakav američki plan, ali sve treba biti gotovo do proljeća.

“Mislim da imamo malo vremena za gubljenje. Ako se krećemo unazad od izbora, koji su planirani za jesen iduće godine, zaista je potrebno da imamo sve riješeno do proljeća – što znači da imamo samo nekoliko mjeseci da radimo na tome. Nadam se da će taj pritisak služiti fokusiranju političkih lidera, te da će ih ubijediti u važnost brzog postizanja kompromis”, rekao je Matthew Palmer.

Novi politički konflikt, ali ne i izmjene izbornog zakona predviđa Željko Komšić, predsjedavajući Predsjedništva BiH. Ističe greška je postavljanje uvjeta od onih koji ni sami ne znaju šta bi sada bio napredak.

“Ono što sad imamo priliku da gledamo u pregovorimo oko izmjene Izbornog zakona , mada moram biti iskrenog pa reći, najčešće me nastoje da zaaobiđu jer malo kvarim tu idiličnu sliku uspješnih pregovora. Bojim se da oni koji nastupaju bilo u ime EU ili SAD-a zapravo odstupaju od politika onih u čije ime nastupaju”, rekao je Željko Komšić, predsjedavajući Predsjedništva BiH.

Nekorektan je odnos međunarodne zajednice prema BiH – poručuje član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović.

“Ja mislim da nije dobro pregovarati oko sadržaja odluka Ustavnog suda BiH, to treba da rade institucije BiH, pregovarati o sadržajima Inzkovog zakona, nije dobro pregovarati o Odlukama Evropskog suda za ljudska prava. Sve to se mora poštovati, a onda kroz Parlament i druge institucije donositi odluke”, rekao je Džaferović.

Treći član predsjedništva Milorad Dodik ističe da su vrlo ozbiljne poruke američkih zvaničnika. Dodaje: Ne može biti cijena da li će Dodik biti pod sankcijama ili ne. Neka bude, ali važno je da ostane Republika Srpska.

“Pa šta ako je neko predstavnik Amerike? Ovdje razgovaramo o našim pitanjima, a ne američkim. Ja s njima ne vodim razgovor o tome kakvi su njihovi odnosi s Kinom ili sa nekim drugim problemima koje oni imaju. Oni ovdje dolaze i hoće da naprave unitarnu BiH, i da smanje RS to je vidljivo u kontinuitetu svega onoga što oni rade”, rekao je Dodik.

Akademska zajednica poručuje ne treba nikoga ubjeđivati ni u šta, nego jačati državu.

“Ne možemo mi ubijediti, nemojte me krivo razumjeti, Palmer će raditi ovo ili ono, pokušavamo da napravimo nešto što je kamen, na kome ćemo da ojačamo kamen na kome smo bili , njegovo postolje, i na kome ćemo biti. Dakle nisam uopšte zabirnut za sudbinu BiH. Sve će ovo proći BiH će ostati”, rekao je Žarko Papić.

“Mi imamo prilično jedinstven stav kuda ide BiH. U Evropu, ali Evropa nas hoće pomirene, a ne da se u njoj mirimo. Ali hoćemo li postići tu dozu stabilnosti, nažalost ne vrijedi za političare.”, rekao je Asim KurjakAli kakva BiH i kakav Zapadni Balkan? Onaj sa urušenom vladavinom prava, upitnim pravosuđem slobode govora i nezavisnih medija ili proevropski, sa NATO integracijama?

“Sve nas pomalo buni, da je Evropa i sama počela kolebati oko svog sistema vrijednosti, ali ja zaista ne mislim da je nama čak ni to razlog da odustajemo do svog strateškog kursa, jer ponavljam mi smo Evropljani”, rekao je Milo Đukanović, predsjednik Crne Gore.

Miroslav Lajčak je poručio: “Integracija Zapadnog Balkana i punopravno članstvo država Zapadnog Balkana nema alternativu. Ja nisam ni u jednom od tisuća mojih razgovora čuo nijednog zvaničnika država ili institucija EU da kaže treba da tražimo alternativu”.

Alternative nema, ali ni kredibilnog pristupa EU bez koje se otvaraju vrata brojnim uticajima na Zapadnom Balkanu i BiH.