“Kuhat ćemo se”: Formira se novi toplotni val, biće jedan od najžešćih otkako traju mjerenja

Novi toplotni val već se formira iznad Atlantika, a prema prognozama ove sedmice donijet će ekstremno visoke temperature u dijelovima Evrope.

U Portugalu i na jugu Španije očekuje se i do 43 stepena Celzijusa, dok se Francuska i zemlje Beneluksa pripremaju za novi nalet vrućina. Istovremeno, dijelovi centralne Azije već bilježe temperature iznad 40 stepeni.

Na ozbiljnost situacije upozorio je regionalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) za Evropu dr. Hans Henri P. Kluge, koji je zbog najavljenih vremenskih prilika sazvao vanredni sastanak s predstavnicima 41 države članice, Evropske komisije i organizacija civilnog društva.

Potrebna brža reakcija

Prema Klugeovim riječima, prisustvo više od 130 učesnika pokazuje da evropske zemlje ekstremne vrućine konačno počinju posmatrati kao ozbiljnu javnozdravstvenu prijetnju, a ne samo kao meteorološku pojavu.

“Odgovori država pokazali su stvarni napredak, ali i propuste koje sebi jednostavno ne možemo priuštiti. Nacionalni akcioni planovi za zaštitu od ekstremnih vrućina doslovno spašavaju živote. Zemlje koje ih imaju reagovale su brzo i koordinirano”, rekao je Kluge.

Kao primjere dobre prakse izdvojio je Italiju, koja u realnom vremenu prati smrtnost u 45 gradova, Španiju, koja intenzivno sarađuje s medijima na informisanju građana o zdravstvenim rizicima, te Austriju, Belgiju i Francusku, koje su uspjele rasteretiti svoje zdravstvene sisteme.

Manjak planova i infrastrukture

Direktor WHO-a upozorio je da manje od polovine zemalja evropske regije ima nacionalni akcioni plan za zaštitu zdravlja stanovništva tokom ekstremnih vrućina.

“Mnogi ljudi i dalje ne prepoznaju da su lično ugroženi, čak ni kada je na snazi crveni meteoalarm. Države prijavljuju nedostatak klimatiziranih javnih skloništa, a dodatni problem predstavlja spora birokratija. U pojedinim zemljama proglašenje toplotnog vala kasni zbog administrativnih procedura, što ozbiljno usporava reakciju zdravstvenih službi”, upozorio je Kluge.

Posebno je naglasio da domovi za starije osobe, beskućnici i socijalno izolovani građani i dalje često ostaju izvan sistema pomoći te da zdravstvena infrastruktura mora biti prilagođena sve izraženijim posljedicama klimatskih promjena.

Iskustva će podijeliti sa svim članicama

Iako su identificirani brojni izazovi, sastanak je pokazao i određeni napredak u koordinaciji između različitih institucija.

“Države su konačno počele povezivati službe za vanredne situacije, urbaniste te ministarstva zdravstva i okoliša. Ta koordinacija unutar vlada, zasnovana na zajedničkom shvatanju da ekstremne vrućine predstavljaju prijetnju zdravstvenoj sigurnosti, a ne problem samo jednog sektora, jedna je od najvažnijih promjena koje smo uočili”, istakao je Kluge.

Dodao je da će WHO prikupiti iskustva i preporuke sa sastanka te ih staviti na raspolaganje svim 53 državama članicama evropske regije, uz pružanje tehničke podrške zemljama koje žele unaprijediti svoje sisteme zaštite.

“Sada djelujemo na dva fronta: moramo hitno otkloniti propuste uočene tokom proteklih sedmica prije nego što stigne novi toplotni val, ali istovremeno graditi zdravstvene sisteme koji će dugoročno biti spremni odgovoriti na sve češće ekstremne vrućine”, zaključio je regionalni direktor WHO-a za Evropu.