Kurban – koje propise treba znati i gdje se sve može uplatiti

Cijena kurbana u Islamskoj zajednici iznosi 350 KM, a to je cijena koja je fiksna posljednjih 15 godina

Kurban, pojam koji dolazi od arapske riječi “karibun”, znači bliskost. Kurban bi se, u tom smislu, mogao definisati i kao žrtva koja približava Bogu. Propisi o kurbanu utemeljeni su na Kur’anu i Sunnetu i klanje kurbana je vadžib za svaku muslimansku porodicu koja je to u mogućnosti, odnosno čija je imovina tolika da može podmiriti njihove svakodnevne porodične potrebe. Kurban je naređen Kur’anom, tačnije u suri Kewser, u kojoj se kaže: “pa klanjaj se Gospodaru svome i kurban kolji”.

Kada je riječ o samim propisima o kurbanu, ono na šta se mora obratiti pažnja jeste starost životinje namjenjene za kurban (ovca da bude stara blizu godinu dana, koza da je napunila godinu, krava da je napunila dvije). Drugi propis je da životinja koja se kolje kao kurban bude potpuno zdrava i bez ikakvih fizičkih mahana. Treći je vrijeme klanja kurbana, koje nastupa ujutro poslije klanjanja bajram-namaza, u skladu sa riječima Božijeg Poslanika: “Onaj ko je (kurban) zaklao prije bajram-namaza, neka ga ponovo zakolje”.

Četvrti propis je da se kurban zakolje po šerijatskim propisma, piše Anadou Agency (AA).

Ono što je pohvalno, a istovremeno i praksa muslimana u BiH, je da se kurbansko meso podjeli na tri dijela, gdje se jedan dio ostavlja za potrebe ukućana, drugi dio dijeli kao sadaka siromasima, a treći dio prijateljima i komšijama.

Poželjno je da svaka osoba lično zakolje svoj kurban, no obzirom da danas, posebno u urbanim sredinama, nema uslova da vjernik sam zakolje kurban, u bh. gradovima se to već godinama obavlja kroz organizovano klanje kurbana. Islamski pravnici se slažu da se klanje kurbana može povjeriti drugoj osobi i da je tako zaklan kurban u potpunosti ispravan.

 “Projekat koji osnažuje bh. društvo”

Islamska zajednica u BiH institucija je koja ima višedecenijsku praksu organizacije klanja kurbana za potrebe obrazovnih ustanova i u humanitarne svrhe. I ove godine IZ je organizovala akciju “Kurbani 2019”, a ove godine nazvali su je “akcijom kojom se osnažuje bh. društvo”.

Bilal Memišević, šef odjela za ekonomske poslove pri Rijasetu Islamske zajednice u BiH, u razgovoru s novinarom AA ističe kako “Kurbani 2019” nije bez razloga nazvana tako. To, prema njegovim riječima, potvrđuje i činjenica da je u prošloj godini u organizaciji IZBiH žrtvovano više od 23.000 kurbana, što je blizu 100 tona mesa. Najmanje 72 pravna lica su korisnici tog kurbanskog mesa.

“Mi nismo slučajno kazali da se ovim projektom jača bh. društvo. Kurbani o kojima govorimo su domaći proizvod, kupljeni od domaćih uzgajivača i to mahom od povratnika u RS koji žive od tog posla. To je poenta ovog projekta”, poručio je Memišević.

Govoreći i o distribuciji mesa koje bude obezbijeđeno u okviru ove akcije, Memišević kaže kako se uspijevaju pokriti sve potrebe odgojno-obrazovnih ustanova čiji je osnivač IZ, odnosno internati medresa i Fakulteta političkih nauka (FIN), ali isto tako i potrebe koje imaju brojne javne ustanove, bolnice, studentski domovi, centri za stara i iznemogla lica, obdaništa, centri za odvikavanje, kao i mnoga druga pravna i fizička lica u stanju socijalne potrebe.

“Mi u srednjem Podrinju, koje obuhvata Srebrenicu, Zvornik, Bratinac i Vlasnicu, otkupimo oko 2.000 kurbana, a niti jedan kilogram mesa ne iznesemo iz te regije. Preko hiljadu kurbana se kupi na području Goražda, koje žrtvujemo u klaonici u Goraždu i kompletno meso se podijeli na tom prostoru”, objasnio je Memišević.

Obzirom da se kurban-bajram već neko vrijeme obilježava u ljetnom periodu, kada je izazovno i teško raditi sa živim mesom zbog brzog kvarenja, Memišević pojašnjava kako je IZ pokrenula jedan novi proces gdje se u ovom periodu najveći dio kurbanskog mesa upućuje u preradu mesnim industrijama, koje imaju halal certifikat, te se kurbansko meso kroz njihove proizvode tokom cijele godine, putem Ureda za društvenu brigu Rijesata, stavlja na raspolaganje ustanovama i fizičkim licima u stanju socijalne potrebe širom BiH.

Cijena kurbana u Islamskoj zajednici iznosi 350 KM, a to je cijena koja je fiksna posljednjih 15 godina. Memišević pojašnjava kako je akcija “Kurbani 2019” projekat koji u IZ ima veliku infrastrukturu, projekat u koji su uključeni svi imami, a prošle godine je bilo čak 248 kooperanta, od kojih su otkupljeni kurbani.

Adekvatno zbrinjavane kurbanske kožice

Islamska zajednica, kako je naveo Memišević, prema kurbanu ima vrlo ozbiljan pristup te se, prije svega, prema njemu odnosi kao prema emanetu koji joj je dat na povjerenje.

“Kada govorimo o šerijatskim standardima i propisima, iza onoga što mi radimo, stoje najveći mogući autoriteti, Vijeće muftija na čelu se reisu-l-ulemom, koji su relevantni i adektvatni tumači šerijatskih propisa”, istakao je Memišević, podsjećajući da je Vijeće muftija prošle godine izdalo fetvu o obaveznom dijagnostičkom ispitivanju životinje (koja je namijenjena za kurban) na zaraznu bolest brucelozu, obzirom da jedan od uvjeta ispravnosti kurbana jeste da životinja koja se žrtvuje bude zdrava.

Memišević je na kraju ukazao i na vrlo bitan segment kod klanja kurbana, a to je adekvatno zbrinjavanje kurbanske kožice. Podsjetio je i na hadis u kome se kaže da je “kurban zbrinut tek onda kada se zbrine i posljednja kurbanska dlaka”.

Bilal Memišević

“Ono što želimo zamoliti članove IZ-a, sve vjernike u BiH koji kurban doživljavaju kao obavezu. Ako žele da upotpune svoju obavezu, to će učiniti na način da, nakon što su žrtvovali 200, 300, 500 ili 1.000 konvertibilnih maraka za svoj kurban, da žrtvu i dvije tri marke za 2-3 kilograma soli, da kurbansku kožicu svog kurbana obavezno rasole (s unutrašje strane), i onda je dostave na mjesta koja su za to određena u organizaciji IZ. Kurbansku kožicu nipošto i ni pod kakvim uslovima ne stavljati u najlonsku kesu. Dakle, donijeti je u gajbi ili papirnoj vreći”, zaključio je Memišević.

Uplate za kurban primaju i humanitarne organizacije

Osim Islamske zajednice u BiH, postoje i humanitarne organizacije koje, kao i prethonih godina, primaju uplate za kurban te kurbansko meso dijele svojim korisnicima, posebno onim najugroženijim kategorijama. Dakle, uplate koje su svojevrsna alternativa za one vjernike koji žive u gradovima i nisu u mogućnosti da sami zakolju kurban.

Međunarodni forum solidarnosti EMMAUS je humanitarna organizacija koja vrši prikupljanje uplata za kurbane za potrebe projekata koje realizuje na području cijele BiH.

Koordinatorica za razvoj i saradnju u EMMAUS-u Alema Mehić pojašnjava kako se meso prikuplja prvobitno za potrebe prihvatnog centra Duje, na području općine Doboj Istok, koji djeluje od 2004. godine i ima 440 redovnih korisnika.
Projekti MFS-EMMAUS-a koji će biti podržani kroz obezbjeđivanje kurbanskog mesa su i “Jedan obrok dnevno” (preko 300 korisnika), Narodna kuhinja u Doboju (250 korisnika), Internatski smještaj za djecu u Potočarima, Srebrenica (62 djece).

Mehić naglašava kako će pored navedenih stalnih projekata jedan dio kurbanskog mesa biti distribuiran prema porodicama jetima (djece bez jednog ili oba roditelja) te za osobe u stanju socijalne potrebe na području istočne Bosne.

“Nama za potrebe naših projekata i pripremanje obroka za sve kategorije o kojima se brinemo potrebno je na godišnjem nivou oko 50 tona mesa. Mi smo prošle godine uspjeli prikupiti upravo toliko, dok ove godine očekujemo da će to biti negdje oko 60 tona”, kazala je Mehić.

U obezbjeđivanju kurbana za projekte EMMAUS-a podržavaju i humanitarne organizacije iz Turske, a to su IHH, Deniz Feneri, Crveni Polumjesec. Tu su također i IHH Holandije, Wefa iz Njemačke, Sharjah Charity iz Ujedinjenih arapskih emirata (UAE) kao i brojna druga fizička lica.

Oni koji putem humanitarne organizacije EMMAUS žele izvršiti uplatu za kurban, cijena za ovcu je 125 eura, a cijena kurbana za kravu (7 osoba) iznosi 1.050 eura.

Uplate kurbana za Somaliju, Jemen i Sudan

Elvir Karalić, osnivač i presjednik humanitarne organizacije “Pomozi.ba”, kazao je kako ljudi mogu i preko ove organizacije uplatiti kurban, ali, isto tako, mogu donijeti meso tokom svih dana Bajrama, koje će kasnije u formi gotovih obroka biti podijeljeno korisnicima.

“Ono što je novitet ove godine da smo u saradnji s svjetskim humanitarnim organizacijama omogućili ljudima iz BiH da uplate kurbane za Somaliju, Jemen i Sudan, dakle za države gdje je situacija teška. Cijene kurbana za BiH su 250, 270 i 300 KM, u zavinosti od veličine životinje”, rekao je Karalić, te dodao:

“Međutim, ono što mi uvijek naglašavamo jeste to da je kurban prije svega vjersko pitanje, a ne humanitarno. Apelujemo na građane da malo više obnove znanje, da pročitaju šta je zapravo smisao i bit kurbana. Mi smo tu za sve one koji žele da preko nas obave tu dužnosti.”

Govoreći o distribuciji mesa, Karalić naglašava kako će već prvog dana bajrama meso u sirovoj formi dijeli socijalno ugroženim osobama širom BiH.

“Od ostatka mesa koji se stavlja u hladnjače i troši tokom cijele godine, mi pravimo obroke i to meso kao gotov obrok dijelimo starim, iznemoglim i bolesnim osobama, kojima kuhamo i nosimo obroke na kućnu adresu”, rekao je Karalić.
Što se tiče nabavke kurbana, Karalić pojašnjava da “Pomozi.ba” i na tom planu ogovara na svoj humanitarni zadatak, odnosno da i na taj način pomaže ljudima. “Pomozi.ba” kurbane, između ostalih, nabavlja od čovjeka iz Fojnice, koji ima manje stado ovaca, od čega živi i liječi svoje bolesno dijete.

Od akcije “Kurban” prikupi se između 50 i 60 tona mesa. Prema riječima Karalića, od tog mesa pripremi se na desetine hiljada obroka.

Karalić je podvukao kako je u svim ugovorima “Pomozi.ba” jasno i precizino naglašeno i vrše se sva neophodna veterinarsko-sanitarna kontrola prije klanja kurbana te kako se kurbani kolju u skladu s šerijatskim propisima.

Merhamet šalje kurbansko meso i za sirijske izbjeglice

Muslimansko dobrotvorno društvo “Merhamet” svake godine tradicionalno provodi akciju “Kuban” na prostoru cijele BiH. Pored domaćih kurbana koji se otkupljuju od povratnika u istočnu Bosnu, Merhamet također ima i akciju “Australijski kurban”, čije se kurbansko meso šalje sirijskim izbjeglicama u kampovima uz granicu s Turskom.

Predsjednik Merhameta Kenan Vrbanjac ističe kako je pošle godine, u organizaciji Mehameta, sirijskim izbjeglicama uručeno ukupno 102 tone kurbanskog mesa.

“U BiH također koristimo kurbansko meso za potrebe naših narodnih kuhinja, kojih imamo 22. Imamo blizu 7.000 korisnika koji svakodnevno koriste naše kuhinje. Također, pomažemo Crvenom križu na području USK i Merhamet donira meso za migrante, kako u kampovima, tako i u privremenom centru Vučjak”, rekao je Vrbanjac.
Ističe da je cijena “bosanskog kurbana” 350 KM, dok je cijela “australijskog kurbana” 270 KM.

“Naravno, u Australiji će se, kao i prethodnih godina, klanje kurbana vršiti uz prisustvo imama IZBiH, odnosno biće obavljeno u skladu sa svim šerijatskim propisima. Kurbansko meso će potom biti transportovano brodom do luke Mersin, odakle ga preuzimamo u koordinaciji s Crvenim polumjesecom Turske, i dalje ga isporučujemo u izbjegličke kampove”, pojasnio je Vrbanjac, dodavši kako će se uplate moći izvršiti do 10. augusta.

Kurbansko meso dijelit će i turski Crveni polumjesec i IHH

Još jedna od organizacija koja će dijeliti kurbansko meso u BiH je i turski Crveni polumjesec, a predstavnik Crvenog polumjeseca za BiH Suat Sokullu je za AA kazao kako je cilj da ove godine podijele kurbansko meso za najmanje 10.000 najugroženijih stanovnika širom BiH.

“U saradnji s humanitarnim organizacijama ‘Pomozi.ba’, ‘Mehamet’, ‘EMMAUS’, i drugim lokalnim organizacijama dijelit ćemo kurbane u paketima od po pet kilograma i cilj nam je da dođemo do najmanje 10.000 građana kojima je to potrebno”, poručio je Sokullu.

Udruženje Istanbul Edukativni-kulturni centar (EKC) će, zahvaljujući sredstvima koje je obezbijedila turska humanitarna organizacija IHH, i ove godine realizovati projekat podjele kurbanskog mesa.

Kako je istakla predsjedica Udruženja Feyza Tanok Šehbajraktarević, obezbijeđena su sredstva za kupovinu osam krava, čije će meso biti podijeljeno u Sarajevu, Mostaru, Travniku, Maglaju, Livnu i Gacku.

Podjela kurbanskog mesa biće obavljena u saradnji sa Organizacijom “Osmijeh jetima” iz Mostara, zatim u saradnji sa članovima Organizacije porodica šehida i poginulih boraca KS, kao i s Udruženjem porodica šehida i poginulih boraca Srednjoboanskog kantona (SBK).