Kurtagić-Pepić o smrtnim slučajevima u Velikoj Britaniji: Ne znamo detalje, povećan je broj pozitivnih briseva

Pridruži se Viber grupi 072info, do najvažnijih vijesti samo jednim klikom: KLIKNI OVDJE
Preuzimanje tekstova dozvoljeno uz obavezno navođenje i linkanje izvora “072info”.

Sedmo dijete umrlo je od zaraze bakterijom streptokok grupe A u Velikoj Britaniji, a zdravstvene vlasti izdale su upozorenje roditeljima i ljekarima opće prakse za potrebom ranije dijagnoze i “snižavanja praga” za slanje djece sa simptomima na bolničko liječenje te davanje antibiotika.

Medicinski stručnjaci izrazili su zabrinutost oko toga kako će se zdravstvene službe na prvoj liniji nositi s vjerovatnim priljevom zabrinutih roditelja i teškoćama uočavanja ozbiljnih slučajeva iz manjih simptoma.

U jednom vrtiću dva slučaja

Neena Modi, profesorica neonatalne medicine na Imperial College London, rekla je da su i službe ljekara opće prakse i hitna pomoć “na koljenima”.

– Posljednje što želimo je da odjele hitne pomoći preplavi novi priljev zabrinutih roditelja – rekla je Modi, piše The Guardian.

Posljednja žrtva te bolesti, koja se inače uspješno liječi antibioticima, je 12-godišnji dječak koji je pohađao školu u Londonu. Četverogodišnja djevojčica u Liverpoolu nalazi se na respiratoru i bori se za život.

Dr. Yimmy Chow, savjetnik za zdravstvenu zaštitu Agencije za zdravstvenu sigurnost, ranije je izjavio “kako streptokokne infekcije grupe A obično rezultiraju blagom bolešću”.

ČITAJ JOŠ:  Penzioner zbog ljubavnice falsificirao ženin potpis da bi se razveo, podignuta optužnica

– To uključuje grlobolju, groznicu i manje kožne infekcije i može se liječiti punom kurom antibiotika. U rijetkim slučajevima to može biti ozbiljna bolest i svako s visokom temperaturom, jakim bolovima u mišićima, bolovima u jednom dijelu tijela i neobjašnjivim povraćanjem ili proljevom trebao bi odmah potražiti pomoć ljekara – kazao je Chow.

U Zavodu za javno zdravstvo Kantona Sarajevo ističu “kako su posljednji rađeni nadzori kliconoštva pokazali povećan broj pozitivnih briseva na zlatni stafilokok i streptokok grupe A koji je uzročnik šarlaha, gnojne angine i erizipela ili crvenog vjetra”.

– Tih infekcija imamo u Kantonu Sarajevo, u jednom vrtiću dva slučaja. Kada se otkrije treći povezani slučaj, može se proglasiti epidemija. No mi smo odmah pokrenuli pojačan nadzor. Izašli smo iz vikenda, pa očekujemo smirivanje situacije. Rekla bih da je to očekivano iza pandemije koronavirusa s obzirom na to da su djeca puno vremena bila u kućama, nosila maske. Osim toga, od 30. sedmice kreće sezona i respiratornih infekcija, pa su sve infekcije očekivane – kaže dr. Emina Kurtagić-Pepić, epidemiologinja u Zavodu za javno zdravstvo KS.

ČITAJ JOŠ:  Koliko turisti troše u BiH, a koliko u svijetu: U 2017. ostavili su nam 1,4 milijardu KM

Uobičajna patologija

Prema njenim riječima, radi se o uobičajnoj patologiji koja se uspješno liječi, ali je, kada su u pitanju slučajevi djece u Velikoj Britaniji malo informacija da bi se moglo jasnije sagledati šta je pravi uzrok smrtnih ishoda.

– Ne znam da li su ti slučajevi povezani te da li se radi o rezistenciji (otpornost) na antibiotike. Ali teško da jesu povezani, uzročnik može biti isti. Bilo je slučajeva da se kod tuberkuloze, koja je na našim prostorima ranije bila veliki problem, dešavala rezistencija. Međutim, ministarstvo zdravstva prije 15 godina pokrenulo je projekt antibiotske rezistencije da se ide sa selektivnom primjenom antibiotika kako bi se na neki način prevenirala učinkovitost djelovanja antibiotika. Kada su u pitanju bakterijske infekcije koje zahtijevaju ciljanu terapiju doktrina je takva da se uvijek ide sa najblažim antibiotikom. Ako se antibiotici koriste neselektivno, onda može doći do rezistencije kada bakterije postaju otporne na “normalne” antibiotike. U tom slučaju prelazi se na sve potentnije antibiotike. Dakle, sa antibioticima treba biti vrlo oprezan, jer on u organizmu zna napraviti “dar mar”, pogotovo ako se radi o ozbiljnijim antibioticima koji ulazi u kosti. Oni očiste sve hodnike u nosu, ždrijelu, crijevima… Dakle, djeliju i na mjestima gdje treba i tamo gdje ne treba i time utječe na normalnu bakterijsku floru. Zato se uz antibiotik uvijek daje probiotik – objašnjava Kurtagić-Pepić.

ČITAJ JOŠ:  24-godišnja Elma preživjela rat i glad, danas pomaže socijalno ugroženim u SAD-u

Dodala je da u slučaju djeteta iz Velike Britanije koje je priključeno na respirator, došlo do komplikacija sa disajnim organima i otkazivanju pluća.

– To se zna desiti u određenom postotku i u normalnim okolnostima. No ponavljam, ne znamo sve detalje za slučajeve iz Velike Britanije, poput toga da li su ta djeca imala neke komorbiditete te da li su zaista toliko zapuštana u infekciji za koju se obično uključuje pencilinska terapija od sedam do deset dana kada infekcija prođe bez većih problema – kazala je Kurtagić-Pepić.

Faktor.ba

072INFO TV