Lagumdžija govorio o izgradnji svjetskog sistema nakon pandemije

Lagumdžija govorio o izgradnji svjetskog sistema nakon pandemije

U organizaciji Nizami Ganjavi međunarodnog centra (NGIC) proteklih mjeseci je organizovana serija međunarodnih foruma i diskusija posvećenih izazovima sa kojima se svijet susreće, te sa aktivnostima međunarodnih organizacija i država na oporavku u vremenu globalne pandemijske krize.

“Nakon pandemije: Izgradnja svjetskog sistema i budućnost demokratije” je naziv međunarodne web konferencije sa dva tematska panela koja je moderirao dr. Zlatko Lagumdžija, bivši predsjednik SDP-a BiH i bivši ministar vanjskih poslova naše zemlje.

Među 15 govornika iz 14 zemalja sa 4 kontinenta su bili i Vaira Vike Fraiberga, bivša predsjednica Latvije, profesor Džefri Saks (Jeffrey Sachs), specijalni predstavnik generalnog sekretara UN za samoodrživi razvoj, profesor Ernst fon Vajsaker (Von Weizscaker), počasni predsjednik Rimskog Kluba, Suzan Eliot (Sussan), predsjednica Nacionalnog komiteta za Američku spoljnu politiku, princ Turki bin Faisal El-Saud, predsjednik Centra za istraživanje i islamske studije “King Faisal”, Kolinda Grabar-Kitarović, bivša predsjednice Republike Hrvatske, Marek Belka, bivši premijer Poljske, Marija Luis Koleiro Preka (Marie-Louise Coleiro Preca), bivša predsjednica Malte i Rovshan Muradov, generalni sekretar NGIC.

Prvi panel je bio posvećen jačanju saradnje, multilateralizma i ulozi ključnih država u kreiranju novog svjetskog poretka kroz realizaciju samoodrživih razvojnih ciljeva. Drugi panel, posvećen demokraciji, jačanju ljudskih prava i refleksijama uspostave nove američke administracije na globalnom planu, dr. Lagumdžija je okončao zaključcima konferencije i prijedlozima narednih koraka kroz aktivnosti NGIC i partnerskih organizacija.

Rastuća nejednakost i neravnomjeran ekonomski oporavak predstavljaju glavne izazove nakon pandemije, ekonomske krize i klimatskih promjena koje su obilježile proteklu godinu. Međunarodne organizacije, od UN-a, Svjetske zdravstvene organizacije, Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke, do specijalizovanih i regionalnih organizacija, moraju pojačati saradnju, solidarnost i koordinirati aktivnosti sa državama neovisno o njihovom stepenu ekonomskog razvoja.

Priroda najveće svjetske krize od Drugog svjetskog rata zahtjeva od svih aktera, država i međunarodnih organizacija, da okupljaju sve ljudske kapacitete na osmišljenim i sistemskim rješavanjima izazova u pet oblasti: (1) zdravstvu i pandemiji, (2) okolišu i klimatskim promjenama, (3) ekonomskom oporavku i samoodrživom razvoju, (4) digitalizaciji i upravljanju vještačkom inteligencijom, te (5) obrazovanju usmjerenom na vještine i nauku kao i na respekt i razumijevanje različitosti u izgradnji država i društava zajedničkih vrijednosti.

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE

NAJNOVIJE