Licitiranje o minimalnoj plati u FBiH: Između realnosti i političkog spina

Iznos najnižeg ličnog dohotka bio je glavna tema predizborne kampanje u Njemačkoj, a kako je suditi bit će i kod nas. Licitiranje oko najniže plate u Federaciji BiH moglo bi se lako pretvoriti u glavnu ekonomsku temu narednih općih izbora.

Pored Izbornog zakona i klasičnih nacional-političkih prepucavanja preko entitetskih granica, “gladnom” narodu trebat će ponuditi i nešto više, a obećavanje povećanja plata na političkoj vagi teži više i od novih radnih mjesta, njih 100 hiljada iz jedne od ranijih kampanja.

Priča oko minimalne plate i određivanja kolika bi ona mogla biti krenule su iz jednog sindikalnog bloka koji su kazali kako minimalac u FBiH treba biti najmanje 1.000 KM. To je skoro dva i po puta više nego je on danas.

Drugi sindikalni blok, onaj bliži Vladi FBiH nije mogao ignorisati ovu bačenu rukavicu, ali je ostao 300 KM kraći i svoj idealni minimalac ostavio na nivou 700 KM. Zanimljivo je da toliko iznosi i minimalna plata koju je nedavno radnicima obećao federalni premijer Fadil Novalić, uz uslov da prođe reformski paket zakona.

Niko naravno nije kazao da u slučaju da parlementarci usvoje nove zakone o porezima i doprinosima i porezu na dohodak, da će u iznos minimalne plate ući topli obrok i prijevoz te da će samo drugom metodologijom obračuna minimalna plata preko noći narasti na 670 KM. Do željenih 700 KM onda ostaje samo povećanje od 30 KM, koje je posve realno.

Licitiralo se i sa drugim iznosima, opozicija je ponudila i svojih 750 KM, ali kao da se najmanje sluša struku. Oni od početka govore da minimalnu platu treba sagledavati u kontekstu kretanja u drugom entitetu jer tržište rada nije odvojeno ili da je treba određivati sektorski.

Minimalna plata u FBiH je posljednji put utvrđena opštim kolektivnim ugovorom još 2016. godine u iznosu od 406,56 KM, a od tada se prosječna plata povećala za oko 130 KM (oko 15 posto), dok su potrošačke cijene porasle za 4,5 posto.

Nema sumnje da minimalnu platu treba povećati, ali ovo nije tema koja treba biti zloupotrebljavana u svrhu podizanja političke ili organizacijske popularnosti, smatra direktor Centra za politike i upravljanje (CPU) Adis Muhović.

“Progres, odnosno ekonomski rast se ne može postići dekretom ili jednom odlukom. Stoga je izuzetno neodgovorno licitirati iznosima minimalne plate za koje nam predlagači tog iznosa ne nude nikakve pouzdane dokaze da će isti imati, ako ne pozitivne, onda bar neutralne efekte na nivo zaposlenosti, nivo neformalnog rada, stav građana prema započinjanju poslovanja, te na troškove i poziciju naših kompanija i njihovih proizvoda na domaćem i stranim tržištima”, kaže Muhović za Klix.ba.

Dodaje da ako pogledamo koji su elementi važni za utvrđivanje minimalne plate prema Konvencije br. 131 Međunarodne organizacije rada (MOR), vidjet ćemo da ovakva populistička licitiranja uzimaju samo jedan element u obzir, namjerno zanemarujući drugi koji je jednako važan.

“S jedne strane je element potreba radnika i naših porodica, a s druge su ekonomski faktori – kakvi su zahtjevi za ekonomskim razvojem, koji je nivo produktivnosti i kako postići i održati visok nivo zaposlenosti. Ciljajući na našu frustraciju i potrebu za rastom plate, što naravno žele svi građani, a naročito oni sa najnižim platama, u takvim nam se nerealnim prijedlozima prešućuje da prebrzi rast minimalne plate može imati katastrofalne posljedice po naše poslove, našu ekonomiju i prilike koje nam se pružaju ili koje možemo stvoriti na tržištu. I prešućuje se da takvi prijedlozi nemaju nikakvog uporišta u činjenicama i stručnim izračunima”, kaže on.

Muhović navodi da prema članu 78. Zakona o radu, Vlada FBiH utvrđuje minimalnu platu nakon konsultacija sa Ekonomsko-socijalnim vijećem, dakle predstavnicima sindikata i poslodavaca kao zastupnicima interesa obje zainteresovane strane.

“Pri tome bi Vlada na prijedlog Federalnog ministarstva finansija (FMF) i u saradnji sa Federalnim zavodom za programiranje razvoja (FZZPR) trebala donijeti propis kojim se utvrđuje metodologiju izračuna i usklađivanja najniže plate. A do danas ta metodologija nije usvojena na Vladi Federacije BiH”, zaključuje on.

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE