Portal 072info

Lična iskustva određuju ko vam se sviđa, šta vam je lijepo i zašto

Pitate li različite osobe sviđa li im se ista žena ili muškarac, velika je vjerojatnost kako će njihovi odgovori biti potpuno različiti. Tko nam se sviđa i zašto isključivo je uvjetovano osobnim iskustvima. Sada to potvrđuje i znanost, koja je istražila razloge zašto su nam neke osobe vrlo privlačne ili, pak, iznimno odbojne.

Promatrajući blizance, znanstvenici su nedvojbeno utvrdili kako, u odnosu na genetsko naslijeđe, osobna iskustva u velikoj mjeri odlučuju o našim izborima, pa tako i o izboru partnera.

Ideja da je ljepota u oku promatrača dugo je držala vodu, a sada je ispravnost te izreke potvrdilo i istraživanje koje su proveli psihijatri Opće bolnice u Hustonu.

Na uzorku od 547 parova identičnih blizanaca i 217 parova dvojajčanih blizanaca, nizom testova iskušali su ovu tvrdnju i dokazali, naše su preferencije po pitanju ljepote i privlačnosti rezultat neposrednih iskustava iz prošlosti.

Sudionicima su dali da pogledaju 98 fotografija muškaraca i 102 fotografije žena. Potom su ocjenjivali koliko im se koja osoba sviđa.

Znanstvenici su potom izradili poseban indeks, koji je pokazivao osoban ukus svakog od sudionika ovog istraživanja. Ti su podaci, zatim, uspoređivani sa svim ostalim osobnim indeksima, a istovremeno su istaknute i karakteristike lica sa fotografija koje su se svidjele svima.

U prvom dijelu istraživanja, znanstvenici su utvrdili da, ako izvuku bilo koja dva ispitanika, bez obzira koja dva, u 45 posto slučajeva su se u odabiru slagali, a u 52 uopće nisu.

Time je samo potvrđeno ono što se iz prijašnjih istraživanja već znalo, a to je kako se o ukusima ne raspravlja, jer se u 52 posto slučajeva prijatelji nikada neće složiti koja im je, primjerice glumica ili glumac najlijepši i zašto.

U drugom dijelu istraživanja, znanstvenici su nastojali saznati zašto se, u 52% slučajeva, ne slažemo oko pitanja ljepote. Željeli su odgonetnuti jesu li za to krivi geni ili okolina.

Prvo su izvukli podatke od identičnih blizanaca i to one u kojima su se jednoglasno slagali. Potom su isto učinili u grupi dvojajčanih blizanaca. Usporedili su podatke.

“Ako je ono što im se sviđa kod identičnih blizanaca bilo u većem broju, od onoga što im se sviđa kod dvojajčanih blizanaca, tada bi to značilo kako geni imaju važniju ulogu od iskustva”, pojasnila je metodu voditeljica projekta Laura Germine.

Međutim, kako to nije bio slučaj, znanstvenici su zaključili da okolina i prijašnja iskustva, ipak, imaju veću ulogu u određivanju našeg ukusa, kada je u pitanju privlačnost i ljepota.

Čak štoviše, pokazalo se kako su razlike u ukusima i između jednojančanih blizanaca znatno velike, čime je teorija da je naše ponašanje genetski uvjetovano, u ovom slučaju, palo u vodu.

Podijelite članak