Ljekari: Spremiti se za najgori scenarij i nadati se da do toga neće doći

Porast broja zaraženih korona virusom u Bosni i Hercegovini izazvao je dodatni pritisak na zdravstveni sistem. Bolnički kapaciteti su smanjeni, a zdravstveni radnici na izmaku snaga. Situaciju usložnjava i sve više zaraženih ljekara i medicinskog osoblja.

COVID odjeljena u bolnicama sve su punija. Uz visok broj novozaraženih, rekordni su brojevi i pacijenata kojima je potrebna hospitalizacija. U bh. entitetu Republika Srpska najveći je broj hospitaliziranih od početka pandemije.

“U ovom trenutku ukupan broj hospitalizovanih lica je 297, u UKC RS 106, a u opštim bolnicama 191”, navodi Jelena Đaković Dević, epidemiologinja.

“To je ono čega smo se pribojavali u smislu povećanja broja pozitivnih lica na dnevnom nivou”, dodaje Branislav Zeljković, Institut za javno zdravstvo RS.

Očekuje se razvoj težih kliničkih slika, kažu u Institutu za javno zdravstvo RS-a. Istovremeno, direktori bolnica poručuju zdravstveni sistem je na ivici. Donose se nove mjere, organizacija rada i šire se kapaciteti.

“Epidemiološka situacija u Bijeljini je krajnje nepovoljna i prijeteća. U Bijeljinskoj bolnici od danas se smanjuje program. U narednom periodu razdvojit ćemo bolnicu u dva djela, jedan dio je gdje će biti ležeći pacijenti, a drugi dio je stari trenutni dio gdje je COVID bolnica, nova COVID bolnica i poliklinika”, kaže Zlatko Maksimović, direktor bolnice “Sveti vračevi”.

“Pristiže nam sve veći broj pacijenata i mi u ovom trenutku imamo skoro popunjene kapacitete. Još 50 kreveta sutra otvaramo, a možda i već sljedeće sedmice dodatnih 50, jer sudeći po broju pozitivnih pacijenata vjerujemo da će se i ovi kapaciteti popuniti”, ističe Vlado Đajić, direktor UKC RS.

Ubrzan rast oboljelih može dovesti do sloma svakog zdravstvenog sistema pa tako i u BiH. Nedostaje kadrova i odmornog osoblja.

“Mi moramo biti svjesni da zdravstveni kadar je opterećen, izmoren, isrpljen, da vrlo često i ljekari i sami zdravstveni radnici obolijevaju, budu u izolaciji i ta ograničenost kadra može dovesti do toga da ne bude adekvatna zdravstvena zaštita”, ističe Zlatan Peršić, Ministarstvo zdravstva FBiH.

“Moram napomenuti da svakodnevno imamo povećanje broja zaraženih među zaposlenicima, taj broj je jučer iznosio četrdeset, danas je vjerovatno veći. Vrlo je teško nadokanditi nedostatak tog kadra, pogotova kada se radi o ljekarima anesteziolozima i infektolozima”, pojašnjava Rasim Skomorac, direktor Kantonalne bolnice Zenica.

COVID bolnica UKC-a Tuzla na raspolaganju ima 110 kreveta, plus 15 kreveta u respiracijskom centru. U slučaju potrebe rezervna opcija je još 100 kreveta na Klinici za plućne bolesti. Zahtjeve za prijem teških pacijenata UKC Tuzla imao je iz USK, Posavskog, ZDK, te Brčko Distrikta. Udovoljili su, kažu, u određenim slučajevima.

“Pošto imamo već popunjenih 2/3 u respiracijskom centru, što na mehaničkoj vantilaciji, što na potpornoj oksigenoj terapiji, tako da moramo prvenstveno misliti na osiguranike TK, ali ako uđemo u takvu situaciju da moramo spašavati nečiji život, bit ćemo prinuđeni, a i to ćemo učiniti da i pacijente koji su životno ugroženi, trebamo i moramo primiti”, poručuje Vahid Jusufović, direktor UKC Tuzla.

Za priliv većeg broja pacijenata moraju biti spremne sve zdravstvene institucije, kažu u UKC Sarajevo. Bolnički kapaciteti za COVID bolesnike u Sarajevu bit će pojačani još jednim izolatorijem, koji bi u funkciji trebao biti u decembru. Uz apel građanima za pridržavanje mjera, ljekari jedinstveni: Spremiti se za najgori scenarij i nadati se da se neće desiti. 

N1