AUTOR: H.D.
DATUM:
KATEGORIJA: BiH / Vijesti

Doktorica molekularne biologije Ljiljana Đukanović je za Hayat kazala da je prvobitna pretpostavka na samom pojavljivanju ovog virusa bila da te će on vremenom oslabiti.

-To je bila jedna od optimističnih hipoteza za početku pandemije. Međutim, s virusom se desilo ono što se vrlo često dešava u prirodi, a pogotovo sa virusima, a to je da se počeo širiti i našao je način da bude još uspješniji. Danas imamo još serioznije varijante virusa, nego na početku pandemije – pojašnjava Đukanović, koja nam se javila iz Portugala.

Kada su u pitanju novi sojevi koronavirusa, naša sagovornica ističe da se u virusu svakodnevno dešavaju sasvim spontane mutacije.

– Većina tih mutacija su zapravo sasvim bezazlene, što znači da ne utječu na ponašanje virusa ni na kakav način. Međutim, mogu da se spontano pojave neke mutacije virusa koje su korisne za sam virus, odnosno da mutacije daju virusu mogućnost da bude uspješniji u svom zadatku. Ako se pojave mutacije koje će pospješiti ovaj proces efikasnog širenja, onda će virus i zadržati te mutacije i napravit će postanu dominantne i to je taj proces evolucije – kaže nam doktorica i dodaje:

“Nove varijante virusa o kojima svi govorimo upravo sadrže mutacije koje su drage virusu jer pospješuju njegovo dejstvo, ali su za nas veliki problem”.

Osvrnula se i na širenje virusa, te kazala da kada god postoje neke mjere kojim se može zaustaviti širenje, onda se zaustavlja i mogući nastanak novih varijanti.

– Nošenje maski, imunizacija, nije samo spašavane života i zaustavljanje infekcija, već i nastajanje novih mogućih varijanti koje bi mogle biti još opasnije i komplikovanije – kazala je između ostalog Đukanović.