12.12.
Prema rezultatima istraživanja objavljenim u publikaciji Melbourne Institute Worker Paper, osobe starije od 40 godina su najproduktivnije kada rade tri dana sedmično ili manje.
Do navedenog zaključka naučnici su došli nakon što su pratili navike 3.000 muških i 3.500 ženskih ispitanika. Tokom provođenja studije, istraživači su od sudionika tražili izvršavanje kognitivnih testova, analizirali su njihove radne navike, pamćenje, načine argumentiranja i apstraktnog zaključivanja.
U kognitivnim ispitivanjima od sudionika istraživanja očekivalo se da čitaju tekst unazad, riječi naglas i spajaju brojeve sa slovima u određenom vremenskom okviru. Kako se moglo zaključiti iz navedenog ispitivanja, kognitivni rezultati ispitanika poboljšali su se nakon što istraživači povećali radno vrijeme do 25 sati. Međutim, nakon 25 sati istraživači su otkrili da je uspješnost na testovima počela podjednako opadati kod muških i ženskih ispitanika.
Možda najveće iznenađenje istraživanja je činjenica da su oni muškarci i žene zaduženi za rad 55 sati sedmično imali gore rezultate u kognitivnim ispitivanjima od onih koji su u penziji ili nezaposleni.
– Mnoge zemlje trude se podići dobnu granicu odlaska u mirovinu, što znači da više ljudi nastavlja s radom u kasnijim životnim fazama. Nivo intelektualne stimulacije može uveliko ovisiti o radnom vremenu. Rad može biti dvosjekli mač. On stimulira aktivnost mozga, ali istovremeno dugo radno vrijeme može uzrokovati umor i stres, što ostavlja posljedice na kognitivnim funkcijama – izjavio je koautor studije i profesor na Univerzitetu Kei, Collin McKenzie.
Napomenuo je kako njegovo istraživanje ističe da su razlike u radnom vremenu važne za održavanje kognitivnog funkcioniranja sredovječnih i starijih odraslih osoba, te da skraćeno radno vrijeme može biti “učinkovito u održavanju kognitivnih sposobnosti vitalnim”.
Faktor.ba
