Loši zakoni i veliki nameti guše obrtnike u Bosni i Hercegovini

Obrtnička grana u Bosni i Hercegovini susreće se sa brojnim izazovima, a u odnosu na deceniju ranije poslovni ambijent u kojem obrtnici danas djeluju znatno je lošiji. Iako je veoma teško proizvode plasirati na domaće i inozemno tržište, oni najuporniji ističu da se trud isplati te da od svojih biznisa u našoj zemlji mogu solidno živjeti. U Obrtničkoj komori Tuzlanskog kantona pokretanje vlastitog obrta vide kao priliku za ostanak mladih u našoj zemlji, međutim situacija u praksi je znatno drugačija. U današnjem nepovoljnom ambijentu mladi se veoma teško odlučuju za pokretanje vlastitog biznisa.

“Da bi oni ostali potrebno je izmijeniti zakonske propise, ubrzati i olakšati postupak registracije te da se tokom poslovanja smanje obaveze i nameti koje plaćaju obrtnici. U tom slučaju bi sigurno bilo mnogo više onih koji bi ostajali u BiH. Trenutno se mladi ne usuđuju tako lako ostati, a većina njih čeka da završi srednju školu kako bi otišla odavdje”, kaže za Klix.ba predsjednik Nadzornog odbora Obrtničke komore Tuzlanskog kantona Šemsudin Halilović.

Šemsudin Halilović (Foto: A. K./Klix.ba)

Za unapređenje obrtničkog sektora u našoj zemlji Halilović kaže da je potrebno uspostaviti zakon o obrtništvu na državnom nivou, ali i promijeniti Zakon o finansijskom poslovanju, kao i Zakon o radu i radnim odnosima.

“Oni moraju biti prilagođeni obrtnicima, a ne vlasti koja ih kroji po ličnom nahođenju”, naglašava predsjednik Nadzornog odbora Obrtničke komore Tuzlanskog kantona.

Ermin Delić iz Zenice prilikom studiranja na Ekonomskom fakultetu prije deset godina došao je na ideju registracije obrta Zlatne kapi koji se bavi proizvodnjom meda i ostalih pčelinjih proizvoda.

U razgovoru za Klix.ba kaže da je pokretanje obrta dobra prilika za ostanak mladih u BiH, koji, prema njegovom mišljenju, trebaju biti malo hrabriji te se upustiti u priču o kreiranju vlastitog biznisa.

“Bavljenje pčelarstvom kod nas je dugo godina zastupljeno u porodici. Nije bilo registrovano, a prilikom studiranja sam došao na ideju proširenja i registracije obrta. U to vrijeme sam se prijavio na poziv Federalnog zavoda za zapošljavanje koje je nudilo podršku za samozapošljavanje mladih. Poslao sam svoj projekt i na kraju sam kao prvi na listi dobio početna sredstva u iznosu od skoro sedam hiljada KM”, kaže Delić za naš portal.

Ermin Delić (Foto: A. K./Klix.ba)

Ističe da nije čekao da ga neko zaposli već je sam sebi kreirao radno mjesto.

“Za sada sve dobro funkcioniše, a uspio sam pored sebe zaposliti i nekoliko radnika. Mislim da je ovo najbolji način kako bi mladi ostali u BiH. Trebaju se ugledati na mene, biti hrabriji, osloboditi se straha i pokrenuti svoj obrt”, nastavlja Delić.

Delićevo mišljenje dijeli i Fahir Alibabić, bihaćki obrtnik koji se bavi proizvodnjom i preradom ljekovitog bilja. Višegodišnji trud i rad pod okriljem obrta Orhideja rezultirali su plasmanom proizvoda čak i na tržište Ujedinjenih Arapskih Emirata.

Alibabić za Klix.ba kaže da svaki obrtnik prilikom osnivanja obrta treba znati da je bilo koji posao u ovoj oblasti težak.

“Nema obrta koji je lagan, ili ga radite kako treba, ili se nemojte ni registrovati. Svaki obrt može opstati, samo je potrebno uložiti veliki trud, posebno u današnjim vremenima kada je problem nedostatak radne snage. Mi smo primjer da se trudom i radom može postići mnogo, jer smo dosadašnjim zalaganjima svoje proizvode uspjeli plasirati i na tržište Ujedinjenih Arapskih Emirata”, ističe Alibabić koji kroz svoj obrt angažuje 15 radnika.

Fahir Alibabić (Foto: A. K./Klix.ba)

Alibabić priznaje da i obrtnici na svojim leđima osjete određene probleme u našoj zemlji, a kako ističe, navjeće glavobolje pored nameta trenutno im zadaju inspekcije.

“Kada nemaju dovoljno velikih firmi za kontrolu počinju dolaziti kod nas te tražiti dlaku u jajetu prilikom proizvodnje. Sa njima sam imao lično negativnih iskustava, a jedno od pitanja se odnosilo na to sa čime perem ruke prilikom okopavanja biljki. Toga će sve više i više biti, jer državi treba novca kojeg neće moći izvući iz velikih firmi, jer se one uglavnom gase u našoj zemlji”, nastavlja on.

Foto: A. K./Klix.ba

Delić i Alibabić na kraju poručuju da se od obrta kojima se bave može solidno živjeti u našoj zemlji. A inače za registraciju jednog obrta potrebno je od hiljadu i po do dvije hiljade konvertibilnih maraka u zavisnosti od općine u kojoj djeluje budući obrtnik.

Procedura za registraciju obrta nije mnogo komplikovana, a u nadležnim službama, između ostalog potrebno je dobiti razna rješenja i dozvole za rad, nalaze o zaštiti od buke i požara, ali i proći kroz proces fiskalizacije.

Klix.ba