Mađarska blokirala Ukrajinu, ali i BiH

Mađarska je danas onemogućila Vijeće za opće poslove Evropske unije da usvoji godišnji stav o politici proširenja EU.

Planirana deklaracija o proširenju trebala je obuhvatiti procjenu napretka i zastoja šest zemalja Zapadnog Balkana, kao i Turske, Moldavije i Gruzije.

Ministrica za evropske poslove Danske, koja trenutno predsjedava Vijećem EU, Mari Bjerre (Marie Bjerre) izjavila je novinarima u Briselu da je vlada premijera Viktora Orbana blokirala dokument jer ne želi istovremeno podržati pozitivnu ocjenu napretka Ukrajine ka članstvu u EU, iako takav stav dijele sve ostale države članice.

Kako je pojasnila, dvadeset šest zemalja EU pruža snažnu podršku Ukrajini, naglašavajući da ta zemlja ispunjava postavljene uslove, te da je formulacija u vezi s Ukrajinom korektna i primjerena.

Njemački državni ministar za Evropu, Ginter Krihbaum (Gunther Krichbaum), oštro je kritikovao Mađarsku, ocijenivši njeno ponašanje kao sve destruktivnije, uz poruku da Budimpešta ozbiljno koči funkcionisanje Evropske unije.

Zbog mađarskog veta Ukrajina trenutno ne može računati na otvaranje formalnih pregovaračkih rundi u procesu pristupanja EU.

Ipak, ministrica Bjerre je istakla da se pristupni proces nastavlja kroz davanje konkretnih smjernica o reformama, ciljevima i očekivanim rezultatima koje većina država članica zahtijeva.

Prema njenim riječima, Ukrajina bi mogla vrlo brzo napredovati na evropskom putu ukoliko bi Mađarska povukla veto.

Mađarska vlada svoje protivljenje opravdava visokim finansijskim zahtjevima Ukrajine, kao i tvrdnjama da je mađarska nacionalna manjina u toj zemlji diskriminisana.

Premijer Orban dodatno upozorava da bi članstvo Ukrajine u EU moglo ozbiljno ugroziti mađarsku privredu.

Zbog toga se ne očekuje popuštanje blokade prije narednih parlamentarnih izbora u Mađarskoj, planiranih za proljeće sljedeće godine.

Pored Ukrajine, sporni dokument je trebao sadržavati i stavove o napretku ostalih zemalja kandidata, uključujući šest partnera sa Zapadnog Balkana, kao i Tursku, Moldaviju i Gruziju.

Prema najnovijoj analizi Evropske komisije, Crna Gora je najviše odmakla u procesu evropskih integracija te je procijenjena kao spremna da okonča pristupne pregovore do kraja 2026. godine, ukoliko zadrži trenutni tempo reformi.

Za Albaniju se, s druge strane, kao realan rok završetka pregovora navodi kraj 2027. godine.

Državna sekretarica u Ministarstvu vanjskih poslova Hrvatske za Evropu, Andreja Metelko Zgombić, izjavila je u Briselu da Vijeće, nažalost, nije moglo usvojiti zaključke o proširenju zbog nesaglasnosti jedne države članice.

Ipak, naglasila je da su ostali zaključci usaglašeni i da ih Hrvatska podržava jer sadrže snažne poruke ohrabrenja i podrške politici proširenja zasnovanoj na zaslugama.

Zaključci su pripremljeni na temelju godišnjeg izvještaja Evropske komisije o napretku zemalja kandidata, a njihovo zvanično usvajanje očekuje se na Samitu EU, zakazanom za 18. i 19. decembar.

Metelko Zgombić je naglasila da će predstojeći samit Evropskog vijeća biti od izuzetnog značaja, jer će evropski lideri morati donijeti niz vrlo važnih odluka.

Tokom današnjeg sastanka Vijeća za opće poslove u Briselu, ministri evropskih poslova EU razmatrali su i zaključke koji se odnose na Srbiju, pri čemu je ponovljeno da će brzina njenog približavanja EU zavisiti od napretka u oblasti vladavine prava i normalizacije odnosa s Kosovom.

Govoreći o Bosni i Hercegovini, Metelko Zgombić je istakla da su zaključci znatno pojačani, posebno u dijelu koji se odnosi na integritet izbornog procesa, imajući u vidu da su opći izbori u BiH planirani za 2026. godinu.

Kako je navela, Evropska unija snažno naglašava potrebu jačanja izbornog integriteta, ali i obavezu provođenja odluka Ustavnog suda BiH, što je dugogodišnji stav Hrvatske.

Zaključci, kako je pojasnila, pozivaju BiH da u što kraćem roku pristupi ograničenim ustavnim i izbornim reformama, s posebnim naglaskom na uklanjanje svih oblika diskriminacije i nejednakosti.

Također je naglašeno da određene odluke Ustavnog suda BiH još uvijek nisu u potpunosti provedene, te da se ne smiju poduzimati koraci koji bi dodatno otežali izbornu reformu i ostvarivanje jednakosti svih građana.

Osvrnula se i na kandidaturu Slavena Kovačevića za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, navodeći da je Evropski sud za ljudska prava jasno utvrdio kako je ta osoba pokušala manipulirati Sudom, uključujući promjene identiteta, te da takav pristup ne predstavlja prihvatljiv put.