“Made in Germany” su zapravo ljudi kojih je sve manje: Država u potrazi za inžinjerima

“Made in Germany” su zapravo ljudi kojih je sve manje: Država u potrazi za inžinjerima

Njemačka nije samo stekla glas po svojim strojevima, nego se smatra nacijom tehničara. No, to nestaje i čak nije najveći problem to što nedostaje inžinjera, nego što to zanimanje više ni ne privlači mlade.

Robert Weiß se dobro sjeća svojeg djetinjstva i tu nije bio posebna iznimka među svojim vršnjacima. Ne samo da je znao sve tipove automobila, nego mu je bilo najveće zadovoljstvo s ocem popravljati “pravi” auto, ne tek igračku. Što će biti kad odraste – to uopće nije bilo pitanje: inžinjer i dobar dio svoje karijere je proveo u njemačkoj automobilskoj i željezničkoj industriji prije nego što je dospio na univerzitete kako bi svoje znanje prenio na mlađe naraštaje.

Danas je dekan fakulteta za strojogradnju i mehanotroniku Visoke škole u Karlsruheu i teška srca priznaje da današnje mlade ljude tehnika ne zanima koliko je zanimala njegove i prethodne naraštaje. Još prije pet godina se za svako mjesto njegovog programa kandidovalo sedam osoba, danas je to još troje.

“To je zaista zabrinjavajuće, a to je problem i za univerzitet. Želimo popuniti naše studijske programe što bolje i obrazovati što je moguće više inžinjera. To ima posljedica i na industriju i za cijelu ekonomiju Njemačke ako ne bude dovoljno inžinjera”, napomenuo je Weiß.

Manje studenata, a inžinjeri se penzionišu

Njemački inžinjeri su u cijelom svijetu bili na glasu kako teže samo najvišem kvalitetu i neprekidnim inovacijama. Međutim, i taj glas je u opasnosti – broj mladih koji se odlučuje za studij u područjima kao što su matematika, informatika, prirodne nauke i tehnika (na njemačkom skraćeno: MINT) se stalno smanjuje. Samo u godini dana se, prema njemačkom Statističkom uredu, njihov broj smanjio za šest posto.

Mnoge države u međuvremenu imaju problem nedostatka stručne radne snage, a u Njemačkoj je dodatni problem to što sad mnogi inžinjeri i stručnjaci u tehničkim zvanjima odlaze u penziju. Istovremeno, tu se stoji pred golemom zadaćom digitalne i ekološke promjene, za koje će trebati čitava vojska kvalifikovanih stručnjaka baš iz tih tehničkih i prirodnih nauka, a njih već sad nema. Prema izvještaju Instituta njemačke ekonomije iz Kölna, ovoj zemlji nedostaje 320.000 takvih stručnjaka, a broj upisanih na fakultetima ne pokazuje da će se stvari poboljšati.

“Problemi prirodnih i tehničkih zvanja još nisu toliko istaknuti koliko je to važno za ekonomiju i cijelo društvo”, konstatovalo je i njemačko ministarstvo za obrazovanje i nauku u svom akcijskom planu kojim želi povećati zanimanje za ta zvanja.

Inžinjeri neophodni za skok u budućnost

Veliki je pritisak pronaći nova rješenja i zato se hitno traže stručnjaci tehničkih zvanja, smatra Axel Plünnecke, pročelnik radne skupine za obrazovanje, inovacije i migracije Instituta njemačke ekonomije. Glavno je pitanje, da li Njemačka imati dovoljno stručnjaka.

“Ako to ne bude slučaj, to će biti još jedan gubitak za konkurentnost ove države ili će njemačke kompanije morati svoje pogone još više seliti u druge regije”, smatra Plünnecke.

Zanimanje za tehničke i prirodne nauke ovisi o različitim faktorima. Manji broj studenata je jedan od njih, ali i to je jedna od posljedica što svjetski poznata, njemačka automobilska industrija prolazi kroz velike promjene. Omiljeni poslodavci kao što su BMW, Volkswagen i Mercedes Benz, imaju teškoća s “običnih” preći na električne automobile.

“Ljudi nisu sigurni, žele li raditi u tom području. Automobili više ne stvaraju onakvu fascinaciju kao što je bilo prije”, mišljenja je dekan Weiß.

Ipak, u Institutu njemačke ekonomije primjećuju da je u posljednjim godinama nešto porastao broj učenika u tehničkim zvanjima, i to prije svega mladih koji su sa svojim porodicama došli iz inozemstva. No, onda su problem manjkavo poznavanje jezika i nedovoljna podrška takvim učenicima.

Tu su useljenici, ali…

“To je bez ikakve sumnje propust politike obrazovanja”, poručio je Plünnecke.

Na koncu, mladi iz drugih zemalja često imaju dobre šanse nešto postići u tim zvanjima.

“Prirodni zakoni su svugdje isti, programski jezici su u čitavom svijetu identični. Ako se dođe s nekim predznanjem, mnogo je jednostavnije to primijeniti i ovdje”, dodaje.

No, problem je već tu, tako da opet preostaje stari i sve manje uspješan lijek.

“Industrija mora tražiti svoje inžinjere u inozemstvu”, napomenuo je Weiß.

U određenoj mjeri to već čini i u posljednjim godinama je mnogo osoba tehničkih zanimanja došlo u Njemačku. Tako, na primjer, broj inžinjera i stručnjaka za računare s indijskim pasošom je u proteklih deset godina porastao sa 3.800 na 25.000, a to je područje gdje se često uopće ne mora biti fizički u Njemačkoj da bi se radilo za njemačku kompaniju.

“Tu se može reći kako se nešto događa”, saglasan je Plünnecke.

Brojke su mnogo veće nego što je ljudima to jasno, jer u Njemačkoj se u raspravama često govori tek o ljudima koji dolaze u ovu zemlju kao bjegunci od sukoba.

Zapravo, čak i useljenici iz država, koje inače jedva da imaju ikakve šanse dobiti azil i boravište u Njemačkoj, kao što su Egipat, Tunis ili Maroko, u tim zvanjima su više nego dobrodošli i ima ih tu sve više. Međutim, i njemački ministar rada Hubertus Heil upozorava.

“Predodžba da stručnjaci iz cijelog svijeta žele doći u Njemačku je na žalost iluzija”, izjavio je.

Njemačka vlada tu pokušava učiniti svoj dio posla – pojednostaviti izdavanje boravišnih dozvola i radnih dozvola za stručnu radnu snagu, jer već i birokratija i što se mnogo toga ne obavlja digitalno dovode do toga da čak i oni koji žele doći u svojim zemljama moraju mjesecima čekati na papire iz Njemačke.

Raditi u “prljavoj” tvornici?

Za njemačku industriju je to noćna mora. No, i tamo znaju da ne mogu pokriti svoje potrebe useljenicima, ali nije lako u ovim vremenima kad mnogi mladi svaku tvornicu vide kao “prljavu” i kao prijetnju za klimu i okoliš, opet stvoriti onakvu tehničku kulturu kakva je nekad postojala u ovoj državi.

To je vrlo ozbiljan problem. Ne preostaje im ništa drugo nego povećati pritisak na one saradnike koje već imaju, ali to neminovno vodi padu produktivnosti. Njemačke inovacije su uvijek bile važan razlog i da se kupi njemački proizvod. Inače je i jeftinije i jednostavnije kupiti proizvod konkurencije, posebno iz Kine koja uporno ulaže u razvoj svoje strojogradnje.

Kad njemačke kompanije prestanu biti vodeće na svijetu, onda se otvara još jedan problem – čak i ovi inžinjeri, koji nastaju na njemačkim univerzitetima, možda će potražiti posao negdje drugdje u svijetu. To bi onda doista mogao biti kraj, smatra Plünnecke. Prema njegovim riječima, onda će odlaziti i ljudi, i drugdje na svijetu može biti lijepo živjeti i raditi, piše Deutsche Welle (DW).

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE

NAJNOVIJE