‘Magični materijal’ koji će promijeniti budućnost!

Ovaj materijal budućnosti tanji je od papira i čvršći od čelika, lagan je, snažan, savitljiv i rastezljiv.

Mnogi naučnici smatraju kako je grafen materijal budućnosti koji bi mogao promijeniti brojne industrije poput računarske, automobilske, avionske i druge. Grafen je dvodimenzionalni ‘magični’ materijal sastavljen od atoma ugljenika koji je tanji od papira i čvršći od čelika, lagan je, snažan, savitljiv, rastezljiv i odličan provodnik električne energije.

Ovaj je materijal prvi puta izolovan još 2003. godine te su brojne velike kompanije poput Applea, IBM-a i Lockheed Martina, svjesne njegovog nevjerovatnog potencijala, već prijavile brojne patente bazirane na njemu, a samo je Kina do sada prijavila 2,200 takvih patenata.

Na Business Insideru napominju kako su mogućnosti primjene grafena gotovo neograničene te naučnici eksperimentišu s ovim materijalom u razvoju antena, filtera desalinizacije, guma, avionskih krila, teniskih reketa i brojnih drugih materijala, a na ovoj su stranici nabrojali pet mogućih primjena grafena koje nam pokazuju zašto je ovo zaista materijal budućnosti.

Baterije – trenutno najveći problem s brojnim mobilnim uređajima jest prekratko trajanje baterije te pametne telefone često moraju puniti i dva puta dnevno. Upravo bi grafen mogao riješiti ovaj problem te naučnici već neko vrijeme eksperimentišu s ovim materijalom zahvaljujući kojem bi baterije mogli napuniti za nevjerovatnih 20 sekundi, pri čemu bi baterije zadržale više od 90 posto kapaciteta i nakon hiljadu ciklusa punjenja.

Zamjena silicijuma u računarskim čipovima – u budućnosti bi ovaj materijal mogao zamijeniti silicijum u računarskim čipovima – novinari BI-a kažu da je pred naučnicima još puno posla te da su trenutne metodologije na kojima rade ‘eksperimentalne i preskupe’, no s obzirom na nevjerovatna svojstva grafena, nemoguće je ignorisati potencijal elektronike bazirane na njemu.

Pametni telefoni – osim u razvoju baterija i računarskih čipova, grafen bi u budućnosti mogao biti osnova i za proizvodnju pametnih telefona. Upravo bi on mogao omogućiti razvoj savitljivih i neuništivih mobilnih uređaja o kojima se posljednjih godina sve češće govori.

Razvoj solarnih ćelija – zahvaljujući sposobnosti provođenja svjetla, grafen bi mogao podstaknuti daljnji razvoj solarnih ćelija te bi mogao zamijeniti platinu, ključni, ali višestruko skuplji element koji je danas jedna od osnova solarnih ćelija.

Primjena na živom tkivu – u izdanju časopisa Nature iz marta 2012. godine predviđeno je kako bi se grafen mogao koristiti za stvaranje bioloških implanata, a profesor sa univerziteta u Machesteru Aravind Vijaraghavan kaže kako bi on čak mogao komunicirati s našim biološkim sistemom, odnosno ‘razgovarati sa ćelijama’. Iako sam grafen ne bi ‘komunicirao’ sa ćelijama (on jednostavno leži ispod slojeva sintetičkih fotolipida koji su zaslužni za cijeli proces), ovo pokazuje brojne mogućnosti upotrebe grafena i njegovog pozitivnog uticaja na naš biološki sistem.

Iz Samsunga su nedavno objavili kako su ostvarili jedno od ‘najznačajnijih postignuća u istraživanja grafena u istorije’ koje bi trebalo uveliko ubrzati njegovu komercijalizaciju – proizvodnju velikih količina grafena bez gubljenja njegovih elektroničkih i mehaničkih osobina zbog kojih je tako jedinstven. Ipak, usprkos sve većem ulaganju u njegov razvoj, proći će još godine (možda i desetljeća) prije nego postane jedan od temeljnih materijala u brojnim industrijama.

dnevnik.hr

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE