Maglajlije strahuju od novih poplava: Kako da se odbranimo od prirodnih nesreća?

Maglajlije strahuju od novih poplava: Kako da se odbranimo od prirodnih nesreća?
U Maglaju ovih dana pada kiša. Mještani često dolaze na most preko rijeke Bosne i sa strahom gledaju koliki je nivo vode.

Maglaj je grad koji su najviše pogodile prirodna katastrofa i poplave u maju 2014. godine. Zahvaljujući donatorskim sredstvima i angažmanu lokalnog stanovništva, ljudi iz svih krajeva Bosne i Hercegovine koji su volontirali, kao i Evropske unije i zemalja sa različitih kontinenata, sanirani su, rekonstruisani ili nanovo izgrađeni brojni objekti.

image
Maglaj poslije poplave 2014. godine/Muhamed Tunović

Faruk Zupčević, direktor Radio-televizije Maglaj, zajedno sa suprugom je preživio nekoliko dana na tavanu poplavljene porodične kuće bez hrane i vode, a spašeni su zahvaljujući ljudima iz Civilne zaštite koji su ih evakuisali čamcima. Objasnio nam je da ovo mjesto možda i ljepše izgleda sada negoli u vrijeme prije poplava, ali da se ljudi i dan-danas plaše svake obilnije kiše, te dodao da vjeruje da je manje-više slično i u drugim mjestima koja su bila pogođena poplavama ili klizištima.

Stogodišnja poplava

– Dogodila se stogodišnja poplava. Slična poplava se po zabilješkama u Maglaju desila 1915. godine, ali tada nije bilo puno objekata na ovoj strani rijeke Bosne, pa nije puno ugroženo ljudi niti je bilo uništenih objekata. To što se Maglaju dogodilo u maju 2014. je ravno kataklizmi. Svi nekako pokušavaju potisnuti sjećanja na taj period, kazao nam je Zupčević.

Urađeno je puno na proširenju korita rijek, nasipi i potporni zidovi su urađeni. Male su šanse da se takva poplava ponovi. Ali, strah od poplava je i dalje prisutan. U Maglaju je ovih dana padala kiša, a ljudi često dolaze na most i sa strahom gledaju koliki je nivo vode.

– Tada je 91-92 posto objekata u Maglaju poplavljeno, dosta stanova i poslovnih prostora je uništeno. Nije obnovljen samo manji broj objekata gdje su bile totalne štete, gdje je trebalo obezbijediti veća sredstva za izgradnju. Mislim da su građani Maglaja prezadovoljni onim što je urađeno tokom obnove i sanacije. Maglaj je sada sigurno ljepši nego je bio u ono vrijeme prije poplava. Obnovljene su sve javne ustanove, Dom zdravlja, škole, vrtići, zgrada Općine, obnovljene su ulice… Obnovu moje kuće je finansirala turska TIKA i zaista su korektno to uradili, rekao je Zupčević.

Najviše mu je žao što nema niti jedne fotografije do 2014, ali i što je izgubio privatnu biblioteku sa više od hiljadu naslova probrane literature.

Dom zdravlja Maglaj pretrpio je totalnu štetu u poplavama prije 50 mjeseci. Uništene su bile prostorije u prizemlju i na prvom spratu, sva medicinska aparatura, namještaj, dokumentacija, lijekovi… Zahvaljujući sredstvima EU, zgrada DZ-a je obnovljena, utopljena, sa novom stolarijom, namještajem i opremom.

– Svakako da je veliki značaj što su pomogli Domu zdravlja. Dobili smo moderniju tehniku, odnosno aparate koje prije toga nismo imali, od samih uređaja u laboratoriji, uređaja na fizijatriji i ultrazvuka, novog rendgen-aparata, a tu je i utopljavanje zgrade sa novim sistemom grijanja, što je poboljšalo i radnu atmosferu. Prije je bilo strašno hladno, jer nismo imali ni stolariju kako treba. Uložena su otprilike tri miliona maraka, istakao je Elvir Vehabović, direktor maglajskog Doma zdravlja.

Maglajlije su zadovoljne jer su se povećali nivo i vrste usluga. Prije su na neke analize morali ići u Zenicu ili Tešanj, a sada imaju mogućnost to uraditi u svom gradu.

image
Elvir Vehabović ispred zgrade Doma zdravlja u Maglaju/Muhamed Tunovic

Jamila Milović-Halilović, portparol Delegacije EU i specijalnog predstavnika EU u BiH, kazala je da je u augustu 2014. Evropska unija pokrenula Program za oporavak od poplava u BiH, kako bi pomogla u obnavljanju uslova za život u lokalnim zajednicama koje su pogođene poplavama i osigurala da pomoć dođe do najugroženijih. Ovaj program predstavlja prvi dio sredstava koje je EU obećala na donatorskoj konferenciji održanoj u Bruxellesu u julu 2014, koja su usmjerena na neposredni oporavak u BiH. Ukupna vrijednost programa za oporavak od poplava je iznosila 43,52 miliona eura, od čega je EU obezbijedila 42,24, a 1,28 miliona eura program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) koji je ujedno proveo ovaj program u saradnji sa Dječjim fondom Ujedinjenih naroda (UNICEF) i Međunarodnom organizacijom za migracije (IOM).

– EU je u okviru ovog programa pomogla više od 610.000 ljudi u 50 opština koje su najviše pogođene poplavama širom zemlje, obnavljajući 4.640 kuća, 119 škola i vrtića, šest zdravstvenih ustanova, pet centara za socijalni rad i tri opštinske zgrade, 110 lokalnih puteva i mostova, te 31 objekat za vodosnabdijevanje i kanalizaciju. Program je također dao podršku u vidu bespovratnih sredstava za 116 malih i srednjih preduzeća i 1.270 poljoprivrednih proizvođača, čime je sačuvano i otvoreno više od 5.600 radnih mjesta, naglasila je Milović-Halilović.

EU je nastavila da pomaže putem Programa za lokalni razvoj i zapošljavanje, koji je pokrenut 2016, kao nastavak pojedinih aktivnosti programa EU za oporavak od poplava vezanih za ekonomski oporavak područja ugroženih poplavama. Sveukupni cilj ovog programa je da se poboljša životni standard, stvore prilike za zapošljavanje i unaprijedi socijalna inkluzija u zajednicama pogođenim poplavama, kao i u područjima sa velikim brojem izbjeglica, povratnika i raseljenih lica. Ovaj program vrijedan 19 miliona eura uključuje tri projekta: Podrška lokalnim partnerstvima za zapošljavanje, Lokalni integrisani razvoj i ProLocal.

Sanacija klizišta

Pored toga, u okviru projekta “Oporavak od poplava – intervencije za stanovanje u FBiH i RS-u” čija vrijednost iznosi 12,5 miliona eura, koji finansira EU, a sufinansiraju lokalne vlasti i UNDP sa 1,9 miliona eura, biće pružena podrška održivom oporavku zajednica pogođenih poplavama i klizištima u oba entiteta. Oko 2.895 ljudi će direktno imati koristi od ovog projekta, kroz izgradnju i obnovu stambenih jedinica koje su uništene ili teško oštećene tokom poplava.

image
Zgrada opštine Maglaj/Muhamed Tunović

Kako je ljeto u BiH došlo tek kalendarski, dok su temperature veoma niske, a kiša ne prestaje padati, vremenska prognoza za naredna tri dana kaže da bi u Hercegovini trebalo biti sunčano, a u Bosni uz malu do umjerenu oblačnost. Za ponedjeljak i utorak je najavljeno sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost. No, već u ponedjeljak će doći do razvoja oblačnosti, u centralnim, istočnim i jugozapadnim područjima sa kišom i pljuskovima, a u utorak razvojem oblačnosti u Bosni i višim područjima Hercegovine.

Oslobođenje.ba

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE

NAJNOVIJE