Portal 072info

Mahmuzić: Banke će u 2021. godini biti manje profitabilne, cilj je održanje zaposlenosti i oporavak

Screenshot 10 240
TEKST SE NASTAVLJA NAKON REKLAME
KRAJ REKLAME

Pred našom ekonomijom je vjerovatno teža godina od one prošle. O problemima u bankarskom sektoru te načinima njihovog prevazilaženja za Klix.ba je govorio Jasmin Mahmuzić, direktor Agencije za bankarstvo FBiH. Prošla godina bila je izuzetno teška, pandemijska, šta nam, u tom kontekstu, donosi 2021. godina?

Prošlu 2020. godinu ćemo pamtiti po dinamičnom prilagođavanju novim okolnostima poslovanja. Svjedočimo ekonomskoj i socijalnoj destrukciji koja se ne može uporediti s krizama iz ranijih perioda. Nakon godine u kojoj smo imali realizaciju ekstremnih scenarija rizika i poremećaja slijedi nam godina opreza, preispitivanja i umjerenog oporavka. Kada je riječ o bankarskom sistemu, eskalaciju krize smo dočekali spremno, u trenutku kada su završene ključne reforme supervizorskog i regulatornog koncepta na strani FBA, a prema mjerama i iskustvima ranijih kriza.

U toku 2021. godine imamo priliku provjeriti dugoročnu otpornost i sposobnost za prilagođavanje novim izazovima. Prvi kvartal 2021. godine neće donijeti značajne promjene parametara i pokazatelja na nivou bankarskog sistema. Tradicionalno, ovaj period se koristi za sumiranje rezultata prethodne godine, ali i za prvo preispitivanje planova za tekuću godinu. Intenzitet sveprisutne neizvjesnosti koja se odnosi na tok pandemije sada se smanjuje, ali ne treba očekivati trenutne efekte imunizacije i naglo ukidanje postojećih blokada. Efekte održane stabilnosti ćemo imati i u drugom kvartalu, ali se tada može očekivati i prvo iskazivanje značajnijih kreditnih gubitaka.

U drugoj polovini godine treba se nadati vidljivijem oporavku dijela privrednih djelatnosti koje su direktno pogođene blokadama. Oporavak trgovine, turizma, hotelijerstva i transporta mogao bi početi već krajem drugog kvartala, a što bi se sinhroniziralo i s prestankom primjene privremenih mjera koje je propisala FBA. Pojačan kreditni rizik postoji kod ostalih djelatnosti koje su iskazivale slabosti i prije nastanka trenutne krize. Značajan dio portfelja kredita koji se odnose na prerađivačku industriju i djelatnosti koje su usmjerene na izvoz može biti trajno ugrožen, ne samo kroz direktne efekte pandemije.

Kada je riječ o aktivnostima banaka, šta možemo očekivati u ovoj godini?

Postoji jaka sprega između makroekonomskih parametara i aktivnosti banaka. Kreditna aktivnost će biti umanjena i ukupan kreditni rast će ovisiti o rastu ili oporavku BDP-a. Trenutne prognoze upućuju da će stope rasta biti do tri posto u 2021. godini. Važno je napomenuti da su ove prognoze vrlo nepouzdane i u vezi su s tokom pandemije. Po redu, za nas je važan oporavak naročito pogođenih privrednih grana, formiranje uvjeta za turizam, dolazak naših građana iz dijaspore, oživljavanje poslovnih veza koje imaju efekte na izvoz.

Koji su rizici ili izazovi koje izdvajate u 2021. godini?

Prema strukturi portfelja pod posebnim mjerama, portfelj kredita privredi traži dodatnu pažnju, a u cilju izbjegavanja značajnih prelazaka u kategoriju nekvalitetnih izloženosti po isteku ugovorenih privremenih aranžmana. Pojednostavljene procjene, koje se temelje na “scenarijima prelijevanja” iz portfelja kredita pod posebnim mjerama, upućuju na mogućnost da se udio nekvalitetnih kredita privredi na kraju drugog kvartala poveća do udjela od 10 posto u odnosu na ukupne kredite privredi, odnosno, da udio nekvalitetnih kredita poraste na 8 posto u odnosu na ukupne kredite.

I uz uspješan oporavak ekonomskih aktivnosti u drugoj polovini godine udio nekvalitetnih kredita privredi može porasti na 15 posto, odnosno, može se očekivati udio nekvalitetnih kredita do 12 posto u odnosu na ukupne kredite. Ovakav rast udjela nekvalitetnih kredita imao bi značajne efekte na profitabilnost bankarskog sistema, dok bi kod nekih banaka bile potrebne dodatne aktivnosti u svrhu održavanja parametara kapitala na nivou koji određuju važeći zakonski i podzakonski akti.

Rast udjela nekvalitetnih kredita se ne može u potpunosti izbjeći, ali se mogu postaviti ciljne stope udjela na nivou koji neće ugroziti oporavak ekonomije, kreditni rast i aktivnu ulogu banaka u narednim godinama. FBA je kroz podzakonske i druge akte u toku 2020. godine ukazala na moguće i potrebne aktivnosti na nivou bankarskog sistema, što uključuje i agilan odnos ostalih zainteresovanih strana, privrednika, udruženja i nivoa vlasti. Naše aktivnosti u toku 2021. godine će se usmjeriti na upravljanje kvalitetom aktive.

Šta je potrebno uraditi da bi se izbjegli loši scenariji?

Banke bez odgađanja moraju ažurirati statuse značajnih izloženosti, po privrednim granama, za cijeli portfelj izloženosti prema privredi. Na osnovu ažuriranih informacija, projekcija i intenzivne komunikacije, potrebno je provjeriti održivosti poslovnih modela klijenata pravnih osoba, u odnosu na trenutne i moguće koncepte podrške. Prilagođavanja i restrukturiranja koja će se provesti već u prvom kvartalu i prije isteka privremenih mjera daju veću šansu za oporavak i stabilizaciju prije kraja godine.

Ključna su rana restrukturiranja i nastavak podrške privredi i građanima. Kada se radi o pravnim osobama, značajnim privrednim subjektima i grupacijama prema kojima je izloženo više banaka, neophodna je koordinacija i usaglašeni pristup kod svake restrukture. Gdje god je to moguće, cilj restrukturiranja treba biti održavanje zaposlenosti i oporavak. Nekoordinirane aktivnosti i aktivnosti prinudne naplate neće dati korisne rezultate. Kod kompleksnih restrukturiranja neophodan je razuman i konstruktivan pristup svih povjerilaca, što može uključiti i potrebu aktivnog angažmana drugih institucija i nivoa vlasti. S druge strane, odbijanje potrebnih optimizacija i prilagođavanja poslovnih modela na strani privrede može otežati ili onemogućiti uspješna prilagođavanja. Većina potrebnih restrukturiranja mora se provesti u prvoj polovini godine.

Nažalost, ne postoji strukturirani okvir kojim bi se utvrdila pravila za provođenje kompleksnih restrukturiranja, što može umanjiti efikasnost u svm fazama upravljanja nekvalitetnim kreditima. Nije opravdano očekivati zakonsko regulisanje ovog pitanja u kratkom roku. Također, poznate slabosti koje umanjuju efikasnost mogućih mjera kupoprodaje plasmana i dalje su prisutne. Izdvojena prepreka su pitanja u vezi s poreznim tretmanom prometa i oporezivih koristi od kupoprodaje plasmana. Kao ključni cilj za potrebe upravljanja nekvalitetnom aktivom bilo bi potrebno preispitati i uspostaviti izmijenjeni ili novi zakonski i institucionalni okvir za restrukturiranje, kupoprodaju i porezni tretman plasmana kojima se prometuje. Cilj bi trebao biti “novi pristup” prije 2022. godine.

Koliko dodatna zaduženja države koriste u trenutnoj situaciji?

Prije nastanka aktuelne krize pratili smo poteze ključnih ekonomskih centara, prije svega Evropske centralne banke. Bile su jasne strukturalne slabosti i zabrinutost kada je riječ o dosegu aktivnih mjera s efektima na javni dug, kamatne stope i druge stimulanse za izbjegavanje moguće recesije. Prognoze ekonomskog sloma bile su učestale i pojačavale su se uporedo s najavama Brexita. Aktivne mjere monetarne politike dobile su novu dimenziju u 2020. godini. Paketi podrške kojima je održana stabilnost vodećih ekonomija temelje se na monetarnoj ekspanziji i varijantama dodatnog zaduživanja država. Pojednostavljeno, u pitanju su novi koncepti u koje se mi ne možemo uklopiti.

Trebamo se vratiti na raspoložive alate za održavanje stabilnosti našeg ekonomskog sistema. Postojeći institucionalni i regulatorni okvir je polazna osnova. Vjerujem da su procijenjene potrebe za zaduženjem usklađene s potrebama za održavanjem ekonomske stabilnosti. Svaku kritiku ili alternativu trebamo analizirati uz procjenu rizika izostanka zaduženja. Da li su moguće kratkoročne mjere u svrhu smanjenja budžetskih odliva? Kako možemo nadomjestiti nedostajuće prihode? Iako dugoročno potpuno opravdano, kako bi se smanjenje javne potrošnje odrazilo na BDP i privredu?

Dokazano, podrška međunarodnih partnera kao što su MMF i Svjetska banka, za nas ima ključni značaj. Osim podrške budžetima, realizacija aranžmana uvijek uključuje neophodne reforme i praćenje efekata. Indirektno, i naročito u okolnostima koje trenutno imamo, dodatni prilivi novčanih sredstava u sistemu djeluju na ravnotežu ponude i tražnje, stabilnost kamatnih stopa i održavanje potencijala banaka za podršku privredi. Disciplina, monitoring utroška raspoloživih fondova i reforme koje će imati dugoročne efekte za nas nemaju alternativu.

Kako vidite budućnost bankarskog sistema u BiH?

Naš finansijski sistem i dalje će ostati “bankocentričan”. U trenutnoj fazi ekonomskog i regulatornog razvoja ovakvo stanje je opravdano, prije svega iz razloga što je i dalje potrebna jaka kontrola rizika koji bi bili naglašeniji ukoliko bi se pojavila ili povećala uloga drugih subjekata, naprimjer, u platnom prometu ili kreditiranju stanovništva. I pored niskih kamatnih stopa na depozite, ne postoje dovoljno sigurne alternative za ulaganje. Iz drugog ugla, tehnološki razvoj, potrebe tržišta i trenutna kriza trajno mijenjaju poslovne modele banaka. Daljnje promjene i optimizacije su neizbježne. Posebno su važni zahtjevi za transparentnost, jednostavnost, jasno iskazivanje karakteristika proizvoda i usluga, a što može dovesti i do limitiranja cijena pojedinih bankarskih usluga, u skladu s najavama izmjena zakona i u cilju usklađivanja s EU.

TEKST SE NASTAVLJA NAKON REKLAME

TEKST SE NASTAVLJA NAKON REKLAME

Klix.ba

TEKST SE NASTAVLJA NAKON REKLAME
KRAJ REKLAME

Preuzmite Android aplikaciju portala 072info
– klikni ovdje da preuzmeš! –

TEKST SE NASTAVLJA NAKON REKLAME
KRAJ REKLAME
Podijelite članak
  • 3
    Shares
REKLAMA
KRAJ REKLAME
REKLAMA
KRAJ REKLAME