Mahmuzić: Bespotrebno dizanje prašine oko rasta kamatne stope u Bosni i Hercegovini

Građani bankama u Bosni i Hercegovini dužni su gotovo 11 milijardi maraka. Ukoliko bi došlo do značajnijeg povećanja kamata, kućni budžeti mnogih dužnika bili bi teško ugroženi.

Prašina oko podizanja bankarskih kamata u vrijeme inflacije diže se ni oko čega, smatra Jasmin Mahmuzić, direktor Agencije za bankarstvo Federacije BiH.

– U oktobru 2022. godine najavili smo da kamate neće nešto pretjerano rasti i to se i ostvarilo. Ako bankarski sistem u BiH ostane kakav i jeste, ne vidim razloga da se povećava kamata na kredite. Predstavnici MMF-a razgovarali su i s nama kada su predlagali povećanje kamata. Imali su primjedbu da naše banke kamatu drže niskom. Kazali smo im da je i kamata na štednju niska, pa je niska i kamata na kredite. Podizanje kamata ima smisla kada hoćeš da umanjuješ inflaciju. Međutim, inflacija koju imamo nije kreirana u BiH, nego je uvezena s vana. U BiH inflacija pada i sa ovim kamatama koje su ostale iste. Banke su i dalje profitabilne, ali dio tog novca koji je trebao otići bankama ostao je u privredi. U jednoj našoj firmi rekli su mi da su uštedjeli šest miliona maraka koje su planirali za kamate koje su trebale rasti. Ta firma će šest miliona investirati u nove linije, povećati proizvodnju, zaposliti nove radnike.

Razgovarao sam i sa kolegama u Evropi koji imaju ogroman problem jer su im kamate na kredite naglo počele rasti, a kamate na štednju skoro su ostale iste. Istana je da banke u Evropi nakon dizanja kamata imaju visok skok profitabilnosti. Međutim, prestaje kreditna aktivnost, ljudi neće da uzimaju kredite, ni firme i to usporava privrednu aktivnost – ističe Mahmuzić.

Mjere entitetskih agencija za bankarstvo i dalje daju očekivani doprinos ekonomskoj stabilnosti pa ne postoje razlozi za značajno povećanje nivoa kamatnih stopa na našem tržištu, navode iz Agencije za bankarstvo BiH.

– Svi pričaju o nominalnom povećanju kamate na kredite, a niko ne priča o glavnici kredita. Temeljni problem zaduženosti građana što se najviše dižu potrošački krediti. Glavnica kredita koja se potroši na nešto što ti ne treba je bacanje novca. Da je kamata nula posto na potrošačke kredite, ako ste ih recimo potrošili za godišnji odmor, to se ne isplati jer narednih pet do deset godina vraćaš kredit i imaš veliki problem. Pogotovo u ovim uvjetima kada plaće maksimalno rastu pet posto, a inflacija dvocifrena i to se strašno odražava na budžete građana. Većini građana nije jednostavno jer sa prosječnom plaćom mogu pokriti oko 40 posto potrošačke korpe, a najviše ljudi prima mnogo manje od prosječne plaće. Ako u jednom domaćinstvu dvoje ljudi zarađuje prosječne plaće, ne mogu zadovoljiti ni temeljne potrebe. Ako na to dodaju ratu kredita koju su potrošili na ljetovanje i što nije investicijski i nije korisno, onda je jasno da nastaju dugoročni problemi – tvrdi Berislav Kutle, direktor Udruženja banaka BiH.

Rast kredita u BiH je zanemariv i ne može utjecati na inflaciju.

– Kamate kojim se regulira inflacija preko Evropske centralne banke ne mogu djelovati u BiH jer kamate koje podiže Evropska centralna banka su kamate na depozite. Inflacija se smanjuje povećanjem kamate na štednju i na kredite. Kod nas je to parcijalno zato i te mjere su parcijalne kao što nam je parcijalna i država koja ima petnaestak vlada – smatra Kutle.

Kamatne stope u BiH formiraju se slobodno na tržištu, a Centralna banka BiH (CBBiH) nema mogućnost direktnog utjecaja bilo na ponudu, bilo na potražnju za likvidnim sredstvima na međubankarskom tržištu.

– Stopa naknade koju definiše CBBiH nije referentna stopa i njome se teško, može utjecati na određivanje visine kamatnih stopa u zemlji sa fiksnim deviznim kursom. U aranžmanu valutnog odbora, politike trebaju biti, u najvećoj mogućoj mjeri, usklađene sa onim centralne banke sidrene valute. Stoga CBBiH ostaje opredijeljena usklađivanju politike naknada na sredstva na računima rezervi banaka sa politikom referentnih stopa ECB-a u trendu, ali ne nužno i nivoima. I dalje ćemo pažljivo pratiti trendove u međunarodnom okruženju i domaćem bankarskom sektoru i donositi odluke primjerene trenutnoj situaciji i očekivanim trendovima, u skladu sa svojim mandatom i raspoloživim instrumentima. Dosadašnjom izmjenom politike naknada koju je provodila CBBiH nismo uočili značajan utjecaj na trošak finansiranja banaka, jer su depoziti dominantno domaći. Potencijalni rast kamatnih stopa na kredite i na postojeće sa varijabilnom kamatnom stopom i novoodobrene, trenutno je ograničen i visinom realnog raspoloživog dohotka, ali i relativno niskim kreditnim rastom za zemlju na našem nivou razvoja – poručuju iz Centralne banke BiH.

Faktor

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE