AUTOR: H.D.
DATUM:
KATEGORIJA: BiH / Vijesti

Jasmin Mahmuzić, direktor Agencije za bankarstvo FBiH, za portal Klix.ba govorio je o aktualnim problemima s implementacijom digitalnog potpisa, kao i registra računa fizičkih lica.

U kontekstu implementacije digitalnog potpisa kako poboljšanja na području digitalizacije i poslovnih usluga mogu doprinijeti daljem razvoju bankarskog sistema u našoj zemlji?

Svjesni smo da tehnološki napredak kreira nove mogućnosti i potrebe u svim oblastima života. Kombinacija mogućnosti i potreba trajno mijenja poslovne modele. Pored očiglednih inovacija u proizvodima, uslugama, distributivnim i prodajnim kanalima, kao i poslovnoj i organizacionoj kulturi, ključne koristi digitalizacije se odnose na povećanje efikasnosti, dostupnost, raznovrsnost i finansijsku inkluziju. Zahvaljujući raspoloživim resursima, brzom protoku znanja i stalno prisutnim zahtjevima za optimizacijama poslovanja, banke u FBiH uspješno se prilagođavaju, ali primjena određenih mogućnosti kasni kao rezultat slabosti na koje se može ograničeno utjecati. U kontekstu potpune i šire implementacije elektronskog potpisa, zakonska rješenja u BiH moraju se dodatno uskladiti sa EU regulativom. Udruženje banaka BiH je prepoznalo važnost digitalizacije poslovanja te je, kroz posljednje izdanje tzv. “Bijele knjige”, naglasilo poslovne potrebe i ukazalo na važnost usklađivanja zakonskih rješenja sa EU regulativom, a sve u cilju unapređenja elektronskog načina poslovanja, ne samo bankarskog sektora, nego i ekonomije u cijelosti.

Da li je COVID-19 utjecao da se ove promjene smatraju prijeko potrebnima i usvoje što hitnije?

Pandemija je nametnula novi ritam u prilagođavanju organizacije i pružanja usluga. Unutar postojećih zakonskih ograničenja koja se odnose na “potpunu digitalizaciju”, banke su uspješno održavale kontinuitet poslovanja. Pozadinski procesi u bankama su u značajnoj mjeri unaprijeđeni i digitalizirani. Već duži niz godina moguće je korištenje varijanti digitalne verifikacije u platnom prometu, pa smo svjedoci da se sve više koriste mobilne i elektronske usluge plaćanja. Ključni nedostaci su i dalje kod digitalne identifikacije i zaključivanja novih poslovnih odnosa bez fizičkog prisustva.

Šta sprječava BiH na polju digitalnog potpisa i koliko zaostaje za ostalim državama u regiji?

Na nivou BiH postoji niz otvorenih pitanja kada govorimo o zakonskom okviru, kao i samoj primjeni elektronskog potpisa. Zemlje u okruženju imaju određena iskustva kod primjene elektronskog načina potpisivanja dokumenata, kao i primjeni elektronskog dokumenta. Najbolji primjer je primjena ovakvih rješenja pri uspostavi poslovnih odnosa bez potrebe za dolazak klijenta u banku.

Mi podržavamo svaku inicijativu i napominjemo da je potrebno harmonizirati propise kojima se uređuje segment sprečavanja pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, zaštita korisnika finansijskih usluga, povjerljivost podataka i drugi. Harmonizacija predstavlja izazov jer su za izdvojene segmente regulative odgovorne različite institucije i nivoi vlasti. Prepreke mogu biti i naši poslovni običaji, ali i sudska praksa. Ipak, ne radi se o propisima čija usklađivanja predstavljaju jednostavan zadatak. Moramo imati u vidu i rizike koji mogu biti vezani sa postojeće slabosti i neželjene posljedice na tržištu.

Kako poboljšanje transparentnosti poslovanja bankarskog sektora kroz jedinstveni registar računa može zauzvrat poboljšati ekonomski razvoj BiH i ohrabriti značajniji dolazak investicija u našu zemlju?

Reforma platnog sistema u smislu uvođenja i uspostavljanja centralizirane baze podataka o računima fizičkih lica otvorenih kod banaka predstavlja prilagođavanje međunarodnim standardima i praksama. Registar omogućava bržu i lakšu identifikaciju računa dužnika u poreznom i izvršnom postupku, kao i drugim sudskim postupcima, te kod istraživanja sumnjivih aktivnosti, sprečavanja pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti i borbe protiv korupcije. Definitivno, zbog svega navedenog, uspostavljanje jedinstvenog registra računa fizičkih lica je u funkciji poboljšanja poslovnog ambijenta i privlačenja stranih investitora.

Gdje se BiH nalazi u odnosu na druge zemlje regije po pitanju jedinstvenog registra? I da li su ove reforme izuzetno važne kako bi se ispunili zahtjevi koje BiH mora završiti kako bi pristupila EU u budućnosti?

Registri računa fizičkih lica uspostavljeni su u zemljama okruženja i EU, a primjenu centraliziranih baza podataka nalažu i međunarodni standardi i EU direktive koje uređuju oblast sprečavanja pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti. Zajednički cilj nam je usklađenost sa EU i tome se trebamo posvetiti. Smatram da fokus mora biti na optimizacijama, poslovnim koristima i stvarnim koristima za naše građane, privredu i banke.