“Mala penzija, svaki dan nešto skuplje”: Cijene rastu, šta građane BiH čeka ove zime

Tokom izborne kampanje pred Opće izbore u Bosni i Hercegovini, koji su održani 4. oktobra 2026. godine, o stvarnom rastu cijena, predstojećim zimskim poskupljenjima i sistemskom paketu mjera govorilo se izuzetno malo i površno. I to uprkos stalnim upozorenjima relevantnih institucija na neizbježan zimski udar na budžete građana.

https://748dcbd10f4ddd6f8a5ad144c056e4de.safeframe.googlesyndication.com/safeframe/1-0-45/html/container.html

Jesen, kalendarski gledano, počinje 23. septembra međutim građani u BiH uveliko osjete udar na svoje novčanike.

Penzioneri Dizela i Nihad: Pružiti se koliko je jorgan dug

Građani, posebno oni koji gledaju svaku marku jer im primanja nisudostatna za život kažu da je teško preživjeti uz ovakve cijene. Među takvima su penzioneri iz Sarajeva Dizela i Nihad.

“Poskupilo je sve. Evo pijaca u ovo doba, možete misliti, lomi se pijaca, a užasno je sve skupo. Stvarno je hrana najskuplja. Sve ovo drugo, i za obući, i ne kupujte svaki dan i cipele, ali hrana je, stvarno je hrana skupa”, kazala nam je Dizela.

“Pristojna mi je penzija. Sama živim, ekonomišem. Treba znati i pružiti se koliko je jorgan dug”, objasnila je penzionerka Dizela.

Nihad, penzioner iz Sarajeva pita se dokle će ići ovako: “Mala penzija, svaki dan nešto skuplja. Svi pričaju o benzinu. Ali hrana i režije, grijanje poskupljuje”.

Majka troje male djece Enida ističe da je sve skupo.

“Skupe su stvari, pelene, odjeća, hrana, gorivo….sve. Cijene idu gore a plate su iste ili niže” priča Enida.

Aktuelne cijene marketa u Sarajevu mogle bi uskoro biti prošlost

U marketima u Sarajevu prosječna cijena vekne bijelog hljeba (od 500g) je oko 2,00 KM, litar mlijeka košta između 2,00 i 2,70 KM, litar suncokretovog ulja iznosi od 3,00 do 3,50 KM, dok kilogram (litar) bijelog pšeničnog brašna košta oko 1,40 do 1,80 KM. 

Ovakve cijene, dok su još na snazi mjere Vlade FBiH, neposredne kontrole cijena i ograničenja marži, mogle bi međutim uskoro biti prošlost.

Centralna banka BiH, naime, procjenjuje da je ukupna inflacija u trećem kvartalu iznosila gotovo 3,7 posto, dok bi do kraja godine mogla ponovo porasti na 4,1 posto. Godišnji rast prosječnih potrošačkih cijena u sektoru usluga je procijenjen na 4,63 posto,

Prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine prosjek potrošačkih cijena u periodu januar–august 2026. godine bio je 4,6 posto viši nego u istom periodu 2025. godine.

Cijene hrane bile su više za 1,3 posto, a cijene električne energije, plina i drugih energenata za 10,6 posto u odnosu na prvih osam mjeseci 2025. godine. 

Marin Bago: Jedina smo zemlja regiona koja nije poduzela mjere

Predsjednik Udruženja za zaštitu potrošača “Futura” Marin Bago objašnjava da je Bosna i Hercegovina podložna promjenama na svjetskom tržištu ali je najveći problem što nije sređeno stanje unutar Bosne i Hercegovine.

“Mislim da smo mi jedina zemlja u regionu koja nije poduzela nikakve mjere kako bi amortizirala rast cijena goriva, koja poslije utiče, prije svega na običnog čovjeka, na gospodarstvo, na poljoprivredu, na umirovljenike itd”, ističe Bago za Fokus.

Bosna i Hercegovina generalno nije poduzela nikakva paket mjera, dok se, napominje Bago, u svim zemljama Evropske unije, pa i u susjednoj Hrvatskoj, donesen je paket mjera koji vrijedi 500 miliona KM.

“To je drugi paket koji evropske zemlje donose kako bi pomogli svojim ljudima, svojim građanima. A u BiH je kronični nedostatak bilo kakvih mjera, tako da se građani najčešće osjećaju da su prepušteni sami sebi”, navodi on.

Ljiljan Veselinović: Veliki dio hrane uvozimo

Profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu Ljiljan Veselinović ističe kako je ‘teško iznijeti pozitivne prognoze’ jer u posljednjim mjesecima 2026. godine teško je očekivati značajniji pad cijena.

“Pritisak na cijene prisutan je i u Evropi, prije svega zbog skuplje energije, neizvjesnosti na svjetskim tržištima i geopolitičkih problema. To se relativno brzo prenosi i na Bosnu i Hercegovinu, jer veliki dio energije, hrane, sirovina i drugih proizvoda uvozimo”, objašnjava on.

Veselinović ističe da je najvažnije naglasiti da pad inflacije ne znači i pad cijena.

“Ako se inflacija smanji, to najčešće znači da cijene i dalje rastu, ali sporije nego ranije. Zbog toga nije realno očekivati da se cijene većine proizvoda vrate na nivo na kojem su bile prij nekoliko godina”, navodi naš sagovornik.

U Bosni i Hercegovini dodatni problem, podvlači Veselinović, predstavlja činjenica da značajan dio kućnog budžeta odlazi na hranu, stanovanje, energiju i druge osnovne potrebe.

“Upravo rast cijena tih proizvoda građani najviše osjećaju. Pored uticaja iz inostranstva, na cijene djeluju i domaći faktori, poput rasta plata i drugih troškova poslovanja. Na osnovu date situacije, rekao bih da do kraja godine bih prije očekivao nastavak rasta cijena, uz moguće usporavanje tog rasta, nego njihov opći pad”,, rekao je Veselinović za Fokus.

Veselinović ističe kako je postepeno smirivanje inflacije realnije očekivati tokom 2027. godine, ali će mnogo zavisiti od cijena energije i hrane na svjetskom tržištu i od geopolitičkih prilika.

Rast cijena hrane u svijetu i posljedice po BiH

Cijene hrane u svijetu su porasle i blizu su četverogodišnjeg maksimuma. Podaci su Organizacija Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (FAO). Rast cijena hrane uzrokovan je uglavnom zbog poremećaja u transportu i zabrinutosti zbog vremenskih prilika koje su ograničile dostupnost robe, kao i zbog rasta cijena poljoprivrednih proizvoda.

FAO indeks cijena hrane, koji prati mjesečne promjene međunarodnih cijena korpe prehrambenih proizvoda kojima se trguje na svjetskom tržištu, iznosio je u septembru 2026. godine 136 bodova.

To je za 1,5 posto više nego u augustu i 5,8 posto više nego prije godinu dana. Glavni ekonomista FAO-a Maximo Torero izjavio je da rast cijena podstiču poremećaji u Hormuškom moreuzu i Crnom moru, zajedno s klimatskim šokovima koji povećavaju troškove energije, transporta i ključnih prehrambenih proizvoda.

“Ako se nastave, ovi pritisci će se uskoro prenijeti na maloprodajne cijene hrane, naročito u zemljama koje zavise od uvoza hrane i energije“ naveo je on u saopštenju.

FAO indeks cijena žitarica porastao je za 5,1 posto u odnosu na august i bio je 17,2 posto viši nego godinu ranije. Cijene pšenice porasle su za 6,3 posto zbog logističkih problema u crnomorskoj regiji i sušnog vremena u dijelovima Sjeverne Amerike.

Cijene kukuruza povećane su za 5,6 posto zbog zabrinutosti za prinose u SAD-u, manje izvozne ponude iz Brazila i poremećaja trgovine preko Crnog mora. Sve ovo utiče i na rast cijena u Bosni i Hercegovini.

fokus.ba