Mali privrednici u FBiH traže zakonsko povećanje minimalne plate, ali se protive novoj “šok terapiji”

Udruženje malih i srednjih privrednika Federacije Bosne i Hercegovine zatražilo je zakonsko povećanje minimalne plate u FBiH, poručivši da se protive novoj “šok terapiji” jer iz prethodnog perioda već imaju loše iskustvo.

Kako navode u saopćenju, naglo povećanje minimalne plate ranije je doprinijelo velikim poskupljenjima roba i usluga koja su radnicima pojela dio tog povećanja.

“Zašto bismo očekivali da će ovoga puta ishod biti drugačiji? Ako se ponovi isti pristup, uvjereni smo da će se ponoviti i isti scenarij, i to u još težem obliku. Nova poskupljenja mogla bi već za dva-tri mjeseca pojesti povećanje plate. Radniku je na kraju mjeseca važno koliko od svoje plate može kupiti”, ističu iz Udruženja.

Privrednici naglašavaju da se mora “podvući crta i pogledati istini u oči”, jer sama odluka o povećanju minimalne plate firmama i obrtima ne donosi nove narudžbe niti im omogućava da u jednom radnom danu proizvedu više.

“Ako troškovi porastu, a prihodi ostanu isti, velika većina preduzeća morat će podići cijene kako bi pokrila dodatne troškove. Privredniku koji je posao već ugovorio po određenoj cijeni ostaje još manje prostora da pokrije razliku. Zato se iznos minimalne plate i rok njene primjene moraju znati na vrijeme”, navodi se.

Udruženje postavlja i pitanje da li se takvim pristupom slabi domaće tržište i konkurentnost preduzeća:

“Ako zbog većih troškova domaći proizvođač više ne može ponuditi cijenu s kojom može zadržati kupca, zar ga time ne dovodimo u situaciju da razmišlja o preseljenju poslovanja u neku od zemalja regiona? Ako do toga dođe, šteta je dvostruka. Radnici ovdje gube radna mjesta, a javni budžeti ostaju bez dijela poreznih prihoda. Jednom preseljenu proizvodnju teško je vratiti.”

Zbog toga su uputili konkretne zahtjeve izvršnoj vlasti.

“Od Vlade FBiH tražimo da smanji troškove javne administracije, ukine suvišne procedure i rastereti rad. Malim i srednjim preduzećima treba omogućiti da više ulažu u opremu i obuku radnika, jer upravo veća produktivnost omogućava firmama da iz vlastitih prihoda redovno isplaćuju veće plate. Tražimo i konkretne mjere zaštite domaće proizvodnje kako bi domaći proizvođači imali ravnopravne uslove na tržištu i mogli sačuvati radna mjesta”, poručuju privrednici.

Također upozoravaju da se pri odlučivanju o minimalnoj plati mora uzeti u obzir da su pojedina radna mjesta već ugrožena digitalizacijom proizvodnje i uvođenjem umjetne inteligencije, te da bi nagli rast troškova rada mogao dodatno ubrzati taj proces.

Podsjećaju da mikro, mala i srednja preduzeća čine više od 90 posto svih preduzeća u Federaciji BiH.

“Vlada FBiH i sindikati zato moraju za pregovarački sto pozvati i predstavnike privrednika koji zapošljavaju radnike, isplaćuju plate i porezima pune budžete. Spremni smo razgovarati o visini minimalne plate, roku njene primjene i mjerama koje će omogućiti da radnici od veće plate zaista bolje žive. O tome nema smisla odlučivati bez onih koji tu platu svakog mjeseca moraju isplatiti”, zaključuje se u saopćenju Udruženja malih i srednjih privrednika FBiH.