Mamografija: Evo koliko često je trebate raditi

Mamografija je vrsta dijagnostike koja je jako važna za zdravlje dojki, tačnije, otkrivanje eventualnih zdravstvenih problema. Tokom ovog pregleda koriste se male doze X-zraka za otkrivanje abnormalnosti u tkivu dojke, pogotovo ranih znakova raka dojke. 

Savjeti ženama

Ima ključnu ulogu u rutinskim pregledima za žene, pomažući u ranom otkrivanju i liječenju raka dojke, što značajno poboljšava prognozu i stope preživljavanja.

Svojom sposobnošću snimanja detaljnih slika tkiva dojke, mamografija služi kao kamen temeljac u borbi protiv raka dojke, osnažujući pojedince i zdravstvene djelatnike u proaktivnom upravljanju zdravstvenom zaštitom.

Radna skupina za preventivne usluge SAD-a (USPSTF) ažurirala je svoju preporuku o mamografiji, savjetujući ženama da započnu preglede u dobi od 40 godina, umjesto da čekaju do 50. godine.

Ove smjernice, objavljene u časopisu JAMA, isključuju žene s visokim rizikom zbog genetskih ili drugih faktora, koje će možda trebati raniji pregled. Novi prijedlog predlaže mamograme svake dvije godine do 74. godine.

Dr. Vanda Nikolson (Wanda Nicholson), predsjednica radne skupine, naglašava njegov potencijal za spašavanje života, pogotovo s obzirom na porast stope raka dojke među ženama u 40-ima.

Godišnji pregledi

Dok je promjena na dob od 40 godina dobrodošla, neki stručnjaci poput dr. Parise Lotfi iz Yale Cancer Center zalažu se za godišnje preglede, navodeći studije koje favoriziraju godišnje preglede za maksimalnu učinkovitost.

Unatoč javnim komentarima koji podržavaju godišnje preglede, USPSTF ostaje pri svojem stavu o dvogodišnjim pregledima, navodeći dokaze o smanjenju mortaliteta i dobivenim godinama života.

Dr. Nataša Monga (Natasha) iz Sveobuhvatnog centra za rak Državnog univerziteta Ohio ponavlja poziv za godišnje mamografije, naglašavajući podršku od strane velikih medicinskih organizacija.

Visokorizične grupe

Mamogrami, iako nisu preventivni, rano otkrivaju rak, značajno smanjujući stope smrtnosti. Afroamerikanke, koje su nesrazmjerno pogođene rakom dojke, mogu imati koristi od započinjanja probira u 40. godini, s obzirom na njihovu veću stopu smrtnosti i agresivne vrste raka.

Međutim, smjernice se ne odnose na visokorizične skupine, zbog čega su potrebni prilagođeni pristupi.

Žene s gustim grudima, značajnim faktorom rizika, možda će trebati dodatni probir osim mamografije. Uprkos državnim inicijativama SAD-a za pokrivanje ovih testova, stav USPSTF-a utječe na pokrivenost osiguranjem.

Novi standardi FDA nalažu obavještavanje o gustoći grudi, što pomaže u donošenju informiranih odluka o dodatnom testiranju.

Iako USPSTF savjetuje mamografiju do 74. godine, postoji neslaganje oko gornje dobne granice. ACOG predlaže zajedničke odluke nakon 75. godine, dok druge organizacije zagovaraju stalni probir osim ako očekivani životni vijek nije ozbiljno ugrožen.

Avaz