1630771415 sa manjak logopeda pkg djk20210903 151047553 mxf 00 07 08 03 Still001 750x422 1
AUTOR: H.D.
DATUM:
KATEGORIJA: BiH / Vijesti
NER FIT

Broj poremećaja u jezično-govornoj komunikaciji kod predškolske djece konstantno je u porastu i svakim danom predstavlja sve izraženiji problem, posebno u HNK u kojem pojedini vrtići bilježe poremećaj govora kod više od 50 posto djece. I dok veliki broj njih čeka na svoj termin kod logopeda zbog predugačkih listi čekanja, s druge strane prisutan je problem manjka zaposlenog stručnog kadra u ovom kantonu.

FIXGEHALT

Od 460 polaznika JU “Dječji vrtići” Mostar u prošloj školskoj godini kod njih 260 zabilježen je neki vid jezično-govornog poremećaja. Uzroci su različiti – od ekranizacije, preko brzog načina života, pa do manjka komunikacije.

“Ova sredstva komunikacijska koja su djeci dostupna doprinijela su da su djeca jako loša u komunikaciji, sve nam više dolazi djece kojima je prvi jezik engleski, a ne maternji jezik, dakle vidimo u finoj motorici promjene kod djece, a što se tiče mobitela djeca su strašno optetrećena i uzbuđena ako im uskratite takvu vrstu pomagala i onda smo u jednom začaranom krugu”, kazala je Danijela Kegelj, direktorica JU “Dječji vrtići” Mostar.

Stručna pomoć

Začaranom krugu iz kojeg je teško izaći, jer stručna pomoć i nije baš na dohvat ruke. U šest vrtića koliko posjeduje ova Ustanova, na 460 djece zaposlen je tek jedan logoped. Kvalitetan i temeljit pristup na tako velik broj djece od strane jednog logopeda, kaže Kegelj, nije izvodiv.

LIDER

“Vi ste onda u stalnoj muci kome pružiti tretman, jer ako budete sa svima radili ništa nećete postići. Ranije je bilo neko opravdanje da nermamo kadra, ali sada imamo mladih ljudi na Zavodu za zapošljavanje”, istaknula je Kegelj.

Zabrinjavajući su podaci o broju logopeda na 105 hiljada stanovnika. Salno zaposlenje ima tek pet logopeda. Dva u 12 vrtića, i tri u Centru za psihofizičke i govorne poteškoće djece i adolescenata, koji djeluje pri Domu zdravlja Mostar. A s obzirom na to da Dom zdravlja ”Stari grad” Mostar nema niti jednog, liste čekanja su preduge. U evidenciji nezaposlenih osoba Službe za zapošljavanje HNK nalazi se 17 logopeda. Inicijativu za njihovim zapošljavanjem, u Gradskom vijeću Mostara uputila je vjećnica Nataša Jekić.

“Prvenstveno u Domu zdravlja “Stari grad”. Kao što znate imali smo tu ambulantu i ljekara, sada više nemamo. I svi pacijenti iz te ambulante morali su preći u Centar za logopediju na Bijelom Brijegu, gdje postoje tri ljekara izuztetno dobra, međutim oni su opterećeni sa velikim brojem svojih pacijenata”, kazala je Nataša Jekić, vijećnica u Gradskom vijeću.

Roditelji bespomoćni

Mario Kordić, gradonačelnik Mostara dao je svoj komentar.

“To je stalno prisutan problem u zdravstvu koji je teško objasniti – standard i normativi za pojedine usluge, potrebe pacijenata i mogućnostima našim da to isfinanciramo jer ljudima tim treba dati plaću i uvijek se tu neki balans tražio da usluga bude uravnotežena”, rekao je Kordić.

Istu inicijativu u kantonalnoj Skupštini sa zahtjevom da se logopedi zaposle u školama pokrenula je HDZ-ova zastupnica Julineta Jurić.

“Svako treće dijete zahtjeva logopedsku intervenciju i sama ta činjenica govori da bi hitno trebali riješiti taj problem I uposliti stručne suradnike predškolskog i osnovnoškolskog odgoja i obrazovanja i samim tim bi sutra smanjili broj odraslih osoba s poteškoćama i pripremili bi ih za tržište rada”, navela je Jurić.

Roditelji uglavnom ne žele javno govoriti o ovom problemu, no liste čekanja od tri do pet mjeseci čine ih bespomoćnim, jer je rana intervencija i kontinuiran logopedski tretman ključ pružanja logopedskih usluga.