Manji broj ljudi stradao od mina u 2013. u odnosu na bilo koju prethodnu godinu

Član Međunarodne kampanje za zabranu mina predstavlja Landmine Monitor za 2014. godinu, najnoviji godišnji izvještaj Međunarodne kampanje za zabranu mina, povodom 3. decembra, Međunarodnog dana osoba s invaliditetom, te 17. godišnjice potpisivanja Konvencije o zabrani mina, nevladina organizacija “Inicijative preživjelih od mina”.

Izvještaj ukazuje da je manji broj ljudi stradao od mina u 2013. godini u odnosu na bilo koju prethodnu godinu, a gotovo u cjelosti, upotreba i proizvodnju oružja je prestala.

Dok daleko manje ljudi stradavaju od mina, broj novih žrtava je na najnižoj razini do sada, što je i najbolji pokazatelj koliko je uspješna bila Konvencija o zabrani mina, saopćeno je iz nevladine organizacije Inicijative preživjelih od mina.

U 2013. godini zabilježen je pad broja žrtava mina i eksplozivnih sredstava zaostalih iz rata na 3.308, što je za četvrtinu manje u odnosu na prethodnu godinu i najniža razina od 1999. kada je Landmine Monitor počeo pratiti i izvještavati o broj žrtava mina.

Tokom 2013., u prosjeku devet osoba je stradalo svakog dana, što predstavlja značajan pokazatelj spašenih života u poređenju sa 25 žrtava koje su svakodnevno stradale 1999. godine.

Kao i proteklih godina, velika većina žrtava i dalje su civili (79 posto).

Ukupno 162 zemlje širom svijeta su do danas postale države potpisnice Konvencije o zabrani mina.

Od 35 zemalja koje još uvijek nisu pristupile konvenciji, skoro sve se pridržavaju ključnih odredbi konvencije, čime se može očekivati skoro univerzalno prihvatanje odredbi za zabranu mina.

Danas, 56 zemalja (od kojih su 32 države potpisnice) i četiri druga područja (Kosovo, Nagorno-Karabah, Somaliland i Zapadna Sahara) i dalje imaju teritorije kontaminirane minama.

Od 32 države potpisnice s preostalim obavezama čišćenja mina, za njih 23 odobren je produžetak perioda za ispunjavanje preuzetih obaveza.

Međutim, više od polovine ovih zemalja još uvijek nisu ispunile obaveze zacrtane u svojih zahtjevima za produžetak ili nisu izvijestile o postignutom napretku u procesu čišćenja mina.

Na Trećoj revizijskoj konferenciji Konvencije o zabrani mina koja je održana u junu u Maputu, Mozambik, države potpisnice Konvencije o zabrani mina su se saglasile o postizanju cilja “svijet bez mina” do 2025. godine.

Većina država potpisnica može ispuniti preostale obaveze iz Konvecije o zabrani mina do 2025., ali će morati da udvostruče svoje napore i uspostave redukciju minski sumnjive površine i deminiranje gdje je to potrebno, kao vrhunski prioritet.

Jedna od država s preostalim obavezama iz Konvencije o zabrani mina je i BiH, država s najvećom površinom kontaminiranom minama i najvećim brojem žrtava mina u regiji.

BiH također ima i najveći broj novostradalih od mina.

Tragični niz minskih incidenata s ljudskim žrtvama je nastavljen u 2014. godini s osam minskih incidenata i 14 stradalih uključujući i šest smrtno stradalih.

Jedini siguran način preveniranja novih minskih incidenata i žrtava je čišćenje kontaminiranog zemljišta.

Skoro 1.200 km² kontaminiranog teritorija ili 2,4 posto ukupne površine države čeka da se očisti od mina.

Godišnji učinci u redukciji minski sumnjive površine se konstano smanjuju tokom posljednje decenije, dostigavši rekordno mali iznos od svega 44 km² redukovane minski sumnjive potvršine u 2013. godini.

– Dok čekamo da nadležne institucije objave dostignuća u redukciji minski sumnjive površine u 2014., sasvim je izvjesno da su akumilirani deficiti u čišćenju mina i nemogućnosti nadležnih institucija da osiguraju finansijska sredstva za protivminske aktivnosti ugrozili postizanje krajnjeg cilja državne Strategije protivminske akcije “Bosna i Hercegovina bez mina do 2019. godine” i učinile ga eventulano ostvarivim dugo nakon 2019. ili 2025. godine, navodi Inicijativa preživjelih od mina.