Marta Kos najavila konkretne poteze: Je li Srbija i dalje pogodna za članstvo u EU?

Evropska komesarka za proširenje Marta Kos izjavila je da zvaničnici Evropske unije, nakon što je pravosnažno osuđeni ratni zločinac Ratko Mladić sahranjen uz državne počasti u Beogradu, moraju razjasniti veoma važno pitanje – da li je Srbija i dalje pogodna za status kandidata za članstvo u EU.

Kos je u intervjuu za Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) naglasila da pristupni proces podrazumijeva suočavanje s prošlošću, istinsko pomirenje, poštovanje vladavine prava i jasnu stratešku orijentaciju države.

„Srbija je sada na prekretnici. Znate da pristupni proces zahtijeva i suočavanje s prošlošću, istinsko pomirenje. U pitanju su i vladavina prava i strateška orijentacija neke zemlje. Moramo provjeriti u kojoj je mjeri Srbija i dalje iskrena u vezi sa svojim evropskim putem“, rekla je Kos.

Razgovor s Von der Leyen

Na pitanje ko bi u Evropskoj uniji trebao utvrditi da li je Srbija i dalje pogodna za status kandidata, odgovorila je da će o tome najprije razgovarati s predsjednicom Evropske komisije Ursulom von der Leyen.

„Naš izvještaj o spremnosti Unije za nove članice bit će završen krajem septembra i potom može poslužiti kao veoma dobra osnova za diskusiju u Vijeću EU u oktobru“, kazala je Kos.

Dodala je da je spremna učiniti sve kako bi Srbija ostala na evropskom putu, ali je naglasila da je odgovornost i u rukama Srbije – ne samo političara nego i stanovništva. Podsjetila je i da toj zemlji uskoro predstoje izbori.

Veličanje ratnog zločinca

Govoreći o odluci da otkaže posjetu Beogradu zbog sahrane Ratka Mladića uz državne počasti, Kos je upitala kako se može slaviti neko ko je osuđen kao ratni zločinac.

„Kada bih u toj situaciji putovala u Beograd, gdje toliki broj ljudi, a ne govorim samo o političarima, veliča ratnog zločinca, nikada više ne bih mogla pogledati u oči majke Srebrenice“, rekla je Kos.

Naglasila je da je suočavanje s prošlošću jedna od najtežih tema na Zapadnom Balkanu te da političke elite imaju odgovornost liječiti rane iz prošlosti.

Odgovornost političkih elita

„Od rata u Bosni i Hercegovini prošla je 31 godina. Odgovornost je političkih elita da zacijele rane prošlosti, umjesto da svako malo na njih sipaju novu so“, poručila je evropska komesarka.

Na konstataciju da je ujedinjenje Evrope počelo pomirenjem Njemačke i Francuske, Kos je odgovorila da je Njemačka mnogo toga naučila nakon Drugog svjetskog rata.

„Znam da će njemački državni ministar za Evropu uskoro putovati u Kragujevac zbog zvjerstava koja su Nijemci tamo počinili u Drugom svjetskom ratu. Zato se ne smije dogoditi da se veličaju oni koji su nanijeli toliko zla drugim ljudima. I nije riječ samo o ubijenima. Riječ je i o onima koji su ostali živi, koji su silovani i izgubili članove porodice“, rekla je Kos.

Postepena integracija

Govoreći o proširenju Evropske unije, Kos je navela da su geopolitički zahtjevi primorali Uniju da se odrekne logike „sve ili ništa“, prema kojoj neka zemlja može pristupiti EU tek kada ispuni sve uslove.

„U prošlosti smo već uveli neke elemente i za kandidate, kao što su platni sistem SEPA ili roming. Sada želimo ići korak dalje, naprimjer u strateškim sektorima poput energetike, saobraćaja ili kritičnih sirovina. Već sada pomažemo Moldaviji i Ukrajini da do kraja 2027. godine postanu potpuno energetski nezavisne od Rusije“, kazala je Kos.

Komentarišući prijedlog njemačkog kancelara Friedricha Merza o pridruženom članstvu Ukrajine u EU, objasnila je da je namjera da se postepena integracija primijeni na sve zemlje kandidate, a posebno na one kojima će biti potrebno više vremena.

Stav članica EU

„Sasvim je očigledno da će Ukrajini biti potrebno više vremena nego Crnoj Gori. Ali nije riječ samo o njoj. Veoma cijenim angažman Njemačke, ali odlučujuće će biti šta kažu druge zemlje EU“, rekla je Kos.

Istakla je i da Evropska unija mora izvući pouke iz mađarskog blokiranja evropskog konsenzusa prilikom donošenja odluka.

„Moramo efikasno osigurati da će nove članice trajno poštovati naša pravila i vrijednosti. Zato govorimo o zaštitnim odredbama koje će biti ugrađene u buduće ugovore o pristupanju“, navela je.

Buduće proširenje

Evropska komesarka rekla je da Unija mora analizirati konkretan utjecaj proširenja i djelovati u oblastima u kojima bi prijem novih članica mogao biti štetan za sadašnje članice.

„O tome ćemo krajem septembra predstaviti jedan dokument. Sljedeće godine u Evropi predstoje važni izbori, koji će dati svoj pečat i svim budućim odlukama o proširenju“, kazala je Kos.

Dodala je da bi izborni uspjeh euroskeptika, kakav je nedavno zabilježen na pokrajinskim izborima u Njemačkoj, znatno otežao proces proširenja. Naglasila je, međutim, da i euroskeptici traže više stabilnosti, bolje upravljanje migracijama i bolje izglede za privredni razvoj.

„Snažnija Evropa znači i bolju zaštitu interesa naših građana. Proces proširenja pruža nam sjajnu priliku da razgovaramo i o sebi samima“, zaključila je Marta Kos.