Marta Kos: Politička kriza u RS i kraj vladajuće koalicije potkopali su napredak na putu ka EU

Komesarka za proširenje Europske unije Marta Kos danas, 4. novembra, predstavila je Paket proširenja za 2025. godinu pred Odborom za vanjske poslove Europskog parlamenta. Europska komisija danas je usvojila godišnji Paket proširenja, predstavljajući sveobuhvatnu procjenu napretka koji su partneri u procesu proširenja ostvarili u proteklih dvanaest mjeseci.Govorila je Kos o 10 država koje teže članstvu u EU, među kojima je šest zemalja Zapadnog Balkana, uključujući Bosnu i Hercegovinu. Na početku se osvrnula na izazove s kojima se Europa suočava, uz naglasak na sigurnost.Kazala je kako je 2025. bila dobra godina za kandidatske zemlje. Pohvalila je napredak Crne Gore, Albanije, Moldavije i Ukrajine, kazavši kako one mogu biti uzor drugima.Buduće zemlje članice moraju biti spremne da preuzmu odgovosnoti članice EU u potpunosti. Naše države kandidati imaju ambiciozne ciljeve. Ambicije su za mene važnije od datuma i godina. Komisija podržava te ambicije. Ove četiri zemlje su uskladile svoje ambicije sa svojim djelima. Crna Gora je najnaprednija u tome”, kazala je Kos.Potom je istaknula konkretne korake koje su poduzele Crna Gora, Albanija, Moldavija i Ukrajina. U Srbiji vlasti nastavljaju tvrditi kako je EU njihov cilj.Ali usporili su svoj put ka članstvu”, rekla je Kos naglasivši da Srbija mora izbjeći anti EU retoriku. Kada je u pitanju BiH, rekla je:U Bosni i Hercegovini, politička kriza u entitetu Republika Srpska i kraj vladajuće koalicije potkopali su napredak na putu ka EU, što je rezultiralo ograničenim reformama, i to prvenstveno u oblasti zaštite podataka i nadzora granica, kao i potpisivanjem sporazuma o statusu Frontexa. Pozitivno je to što je Bosna i Hercegovina u septembru 2025. godine dostavila svoju Reformsku agendu Europskoj komisiji.Nakon nedavnih institucionalnih promjena u entitetu Republika Srpska, Bosna i Hercegovina ima priliku da provede reforme na europskom putu. Da bi se efektivno započeli pregovori o pristupanju, vlasti moraju prije svega finalizirati i usvojiti zakone o pravosudnoj reformi, u potpunom usklađivanju s europskim standardima, te imenovati glavnog pregovarača.