Mašinovođe iz BiH na austrijskim prugama: Veća plata na kursu jezika nego u lokomotivi

Mašinovođe iz BiH na austrijskim prugama: Veća plata na kursu jezika nego u lokomotivi

Mašinovođe iz Republike Srpske (RS) uče njemački jezik kako bi upravljali vozovima u Austriji. Istovremeno, željeznice u tom bosanskohercegovačkom entitetu traže nove radnike, ali i način da obnove zapuštene pruge i lokomotive.

Mašinovođa iz Prijedora, grada na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine (BiH), Nebojša Opačić, odlučio je da poslije 22 godine napusti entitetsku željezničku kompaniju zbog veće zarade na austrijskim prugama.

“Kao mašinovođa sa 22 godine i tri mjeseca staža, bez beneficije imam platu od 600 eura. Gdje to ima? Poniženi smo”, priča Opačić za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Uz Opačića još pet mašinovođa planira odlazak u Austriju, navode za RSE u Sindikatu saobraćajno-transportne djelatnosti u Željeznicama RS-a.

“Zatražili su raskid ugovora. Oni idu da rade kod privatnog željezničkog operatera u Austriju. Logično je da odlaze zbog bolje plate”, rekao je predsjednik tog Sindikata, Zlatko Marin.

Veća plata na kursu jezika nego u lokomotivi

Mašinovođe će prije odlaska u inostranstvo dobijati više novca za učenje njemačkog jezika nego što mogu zaraditi u Željeznicama RS-a.

Trenutna plata mašinovođe iznosi između 550 i 600 eura.

“To nije plata, nego ukupno primanje sa svim dodacima i noćnim smjenama.

Oni su dobili šest mjeseci za učenje njemačkog jezika i za tih šest mjeseci će dobijati po 750 eura mjesečno. Znači, kod kuće će učiti jezik, u Prijedoru će imati predavanja, kasnije će imati veću zaradu”, objašnjava Zlatko Marin.

I mašinovođa Opačić kaže da ga u Austriji čeka “sve bolje nego u RS-u”, veća plata i bolji uslovi rada.

“U Austriji ću imati najmanje tri puta veću platu. Kod nas je raspad sistema. Ljudi koji nemaju pojma rukovode Željeznicom. Idemo svi, kompletna porodica – supruga i dvoje djece. Iduće godine, najvjerovatnije”, kaže Opačić.

Dok ljudi odlaze, uprava Željeznica RS-a ovih dana je saopštila kako želi da zaposli novih blizu 60 radnika. Njih ne fali u kancelarijama, nego na prugama, u vozovima i radionicama.

“U Doboju 26 radnika, čvor Banjaluka 16 radnika, čvor Prijedor 11 i čvor Novi Grad četiri radnika. To su radna mjesta pružnih radnika, električara, bravara, mašinovođa, vozovođa, građevinski inženjer, elektroinženjeri”, izjavio je na pres-konferenciji 19. septembra direktor Željeznica RS-a, Željko Radić.

Na upit zašto se ukazala potreba za novim radnicima, Radić nije spomenuo da odlaze postojeći radnici zbog malih plata, već je kao razlog naveo penzionisanje radnika.

“S obzirom na to da do kraja godine očekujemo 39 radnika da idu u penziju, mi ćemo imati potrebu prijema novih radnika. Ovaj proces je apsolutno transparentan, on je tehničko-tehnološki opravdan i vezan je za izvršenje poslova koje smo u međuvremenu ugovarali, a to su novi poslovi u prevozu uglja iz Prijedora ka Srbiji, potencijalni prevoz uglja za Sloveniju i prevoz koji očekujemo na koridoru Vc od Šamca prema luci Ploče (Hrvatska)”, istakao je Radić.

Mašinovođa nema na ulici

Sindikati upozoravaju da je nove mašinovođe teško naći, prvenstveno, jer Željeznice RS-a zbog niskih plata “nisu atraktivne” za privlačenje mladih i stručnih ljudi.

“Ako ih i ima na birou za zapošljavanje, njima je potrebno između šest mjeseci i godinu dana da se osposobe i budu mašinovođe. Tu je problem. Što neko nije razmišljao ranije o tome i nije trebalo dozvoliti da takav kadar ode. Velika je odgovornost na takvom radnom mjestu, a plata je malena. Pružni radnici će se moći naći”, kaže Zlatko Marin.

U posljednje dvije godine predstavnici sindikata su više puta bezuspješno tražili veće plate.

Posljednji put u julu ove godine su zahtijevali povećanje plata za 150 maraka (75 eura). Taj prijedlog nije prihvaćen.

U avgustu ove godine sindikati su sa predstavnicima uprave i Ministarstva saobraćaja RS-a uspjeli da dogovore polugodišnju isplatu regresa po 100 maraka mjesečno (50 eura).

“Zbog plata koje su na željeznici sve više mladih ljudi odlazi vani. Ne idu samo mašinovođe nego i radnici drugih profila. Kako se otvorilo tržište zapadnoevropskih zemalja ljudi idu tamo da rade”, kaže predsjednik Sindikata održavanja šinskih vozila u Željeznicama RS-a, Goran Čamdžić.

Uprkos tome, direktor Željeznica RS sindikatima poručuje kako to preduzeće ne može da ponudi “uslove rada kao neka druga privatna preduzeća, gdje su lična primanja zaposlenih, posebno deficitarnih zanimanja, nešto viša”.

Četrdesetogodišnje lokomotive na prugama starim 50 godina

Stanje u Željeznicama RS-a nije se popravilo ni pet godina od početka procesa njihovog restrukturiranja.

Akumulirani gubitak Željeznica RS-a na kraju 2021. godine, prema zvaničnoj objavi na stranici tog preduzeća, iznosi blizu 110 miliona maraka (oko 55 miliona eura).

U Analizi stanja željezničkog sistema u RS-u, predstavljenog 22. septembra u Banjaluci, navodi se da većina željezničke strukture na prostoru tog entiteta nije obnavljana oko 50 godina, dok je prosječna starost lokomotiva i vagona veća od 40 godina.

Analizu je, kako je zvanično navedeno, besplatno izradila kineska kompanija “China Railway Design Corporation” (CRDC), uz prijedlog za unapređenje stanja.

U preduzeću su trenutno zaposlena 1962 radnika. U posljednjih pet godina broj zaposlenih se smanjio za više od 1.000 ljudi.

I bez kineskog izvještaja, u sindikatima ističu kako godinama govore o lošim i zapuštenim vozovima, prugama, stanicama i radionicama.

Goran Čamdžić navodi kako je samo za radionicu u Prijedoru “badava” više puta upozoravao upravu na “katastrofalno stanje”.

“Zapuštene su. Sve što je bilo prije 50 godina tako je i sad. Znači, samo u derutnijem (ruševnom) stanju. Ima već dvije i po godine da radnici nisu dobili zaštitnu odjeću i obuću. Konkretno u ovoj radionicu odakle ja sa vama razgovaram”, kaže Čamdžić.

Željeznice RS-a se od 2017. godine nalaze u procesu restrukturiranja koji se finansira kreditom Svjetske banke od približno 100 miliona maraka (51,2 miliona eura). Tada je bilo zaposleno 3100 radnika.

Restrukturiranje bi trebalo da bude završeno do kraja godine. Kao rezultat očekuje se holding kompanija sa zavisnim preduzećima za infrastrukturu, prevoz putnika i prevoz robe.

Prema sistematizaciji radnih mjesta, u Željeznicama bi trebalo biti zaposleno oko 2.000 radnika.

Željeznice RS-a jedna su od dvije željezničke kompanije koje obavljaju željeznički transport u Bosni i Hercegovini i zadužena je za željeznički saobraćaj samo u RS-u.

U drugom entitetu, Federaciji BiH, posluju Željeznice Federacije BiH, preduzeće koje takođe posluje sa velikim gubicima.

Prema podacima entitetske Poreske uprave, dug Željeznica Federacije BiH krajem prošle godine iznosio je blizu 190 miliona maraka (oko 97 miliona eura).

Osim talgo vozova u vlasništvu Željeznica Federacije BiH, ostatak željezničkih kompozicija je veoma star i po izgledu je daleko od vozova koji saobraćaju na evropskim i svjetskim kolosijecima.

Ukupna dužina željezničkih pruga u Bosni i Hercegovini iznosi 1.031 kilometara (km), od čega je u Federaciji BiH blizu 610 km, a ostatak u RS.

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE

NAJNOVIJE