Med sve teže pronalazi kupce

Pčelari prolaze kroz najteži period godine, jer je društvima potrebna prihrana dok cijene repromaterijala i dalje ne miruju, a uz to ih brine i slab plasman proizvoda zbog pada kupovne moći i manje kupaca iz inostranstva.

Predsjednik zvorničkog društva pčelara “Bagrem” Zoran Birčaković kazao je za “Glas” da na području ovog grada oskudijevaju sa drugom pašom te da iz tog razloga moraju prihraniti pčelinja društva. Prema njegovim riječima, jedina paša je bagrem, a samo se neki pčelari sele u viša područja tokom sezone. Uz to zabrinjava ga sve slabije tržište, koje nije optimistično.

“Ove sezone imamo problem sa plasmanom meda. Prije nego što je Hrvatska ušla u Šengen naša dijaspora nosila je i po 10-20 kilograma, ali sada se ne usuđuju. Drugi razlog je što ljudi imaju sve manje para pa kupuju samo što moraju”, rekao je Birčaković dodavši da se cijena meda nije mijenjala od pretprošle godine, a dok su ostale cijene otišle u nebesa.

Da je sve teže pronaći kupca kaže za “Glas” i predsjednik Saveza udruženja pčelara Republike Srpske Damir Barašin.

“Plasman domaćeg meda je otežan s obzirom na to da uvozimo velike količine meda čiji je kvalitet pod znakom pitanja. Kad godina bude dobra jako je teško plasirati med. Manja je kupovna moć naših ljudi, a slabije ga nose u inostranstvo, jer su pooštrene kontrole na granici sa Hrvatskom”, rekao je Barašin.

Dodao je da je ovo najkritičniji period za pčelarstvo.

“Sve zajednice koje nisu adekvatno pripremljene na jesen, gdje pčelari nisu ostavili dovoljne količine hrane, sada će imati problema. Apelujemo na sve pčelare da pregledaju košnice i gdje je potrebno da ih dopune hranom, stave pogače, da bi sačuvali pčelinje zajednice do početka paše”, rekao je Barašin.

Naglašava da ima pčelarska izreka: “Mart nosi škart”, odnosno što je bilo loše stradaće u tom mjesecu.

“Svako povećanje temperatura pčele izmami iz košnica u prirodu, traže vodu i polen, što dodatno povećava potrošnju hrane. Svi oni koji su na vrijeme zazimili svoje pčele sada mogu da pripremaju ramove i košnice za sezonu, a koji nisu moraju intervenisati pogačama, koje su nužno zlo u pčelarstvu”, rekao je Barašin.

Prema njegovim riječima, poskupjeli su svi repromaterijali, od pčelarske opreme, drvnih sortimenta, metalnog programa, ali i pčelinje prihrane.

“Poskupio je i šećer, što je zadalo još jedan udarac pčelarstvu. Košnice i ramovi poskupljuju stalno. Nastavci su od 14 do 16 maraka, ramovi oko 85 feninga, a sve je to potrošni materijal”, rekao je Barašin, naglasivši da je cijena meda od 20 do 25 maraka.

Podsticaji

Damir Barašin kazao je da su naišli na razumijevanje ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS Save Minića te da će podsticaji za sektor pčelarstva ove godine biti znatno veći u odnosu na prošlu godinu.

“Biće još novina za naše pčelare, s te strane možemo biti optimistični. Ministarstvo će nas podržati, ne samo u vidu podsticaja po košnici nego i po pitanju kapitalnih investicija”, rekao je Barašin.

U Republici Srpskoj ima oko 4.500 registrovanih pčelara.

Glas Srpske