Medicinski aparati u BiH korišteni 200.000 sati, a radni vijek im 15.000

U 14 dijaliznih centara u FBiH bolesnici se dijaliziraju na aparatima koji su korišteni po 150.000 do 200.000 sati, a radni vijek jednog aparata je 15.000 sati, odnosno pet godina, upozorio je u razgovoru za Fokus.ba Tomislav Žuljević, predsjednik Udruženja dijaliziranih i transplantiranih bolesnika FBiH (UDITB FBiH).

On je dodao da se bubrežni bolesnici koji se liječe hemodijalizom susreću sa ogromnim problemima, a jetreni i srčani bolesnici kojima je potrebna transplantacija, bukvalno su osuđeni na smrt, jer transplantacija u FBiH gotovo da nema.

Ovo udruženje je osnovano u Vitezu početkom 2014. godine sa ciljem i zadatkom poboljšanja statusa dijaliznih i transplantiranih bolesnika te promoviranja darivanja organa i tkiva u svrhu liječenja ljudi.

“Kod bolesnika koji se liječe hemodijalizom (HD) osnovni problem je zastarjelost aparata. Tu bi pod hitno trebala da reagira Vlada Federacije BiH kako bi natjerala osnivače dijaliznih centara da pod hitno planiraju i izdvoje sredstva za nabavljanje aparata u svim HD centima u FBiH”, rekao je Žuljević za Fokus.ba.

Drugi problemi su, kako je dodao, nedostatak ljekarskog kadra u pojedinim dijaliznim centrima te nedostatak pratećeg kadra, medicinskih tehničara.

“Posebna priča su jako skupi lijekovi bez kojih pacijenti na dijalizi ne mogu, pa su prisiljeni da za svoj novac kupuju određene lijekove kako bi produžili svoj mukotrpan život na HD”, naveo je Žuljević.

No, dodao je, pravo rješenje, kako za dijalizirane tako i za druge pacijente kod kojih je došlo do zatajenja unutarnjih organa (bubreg, jetra, srce, gušterača…) je transplantacija.

Tokom juna ovo udruženje je organiziralo i proteste zbog neusvajanja Izmjena i dopuna Zakona o transplantaciji organa i tkiva u svrhu liječenja

“Tražili smo da nam Federalno ministarstvo zdravstva, Vlada FBiH i Parlament FBiH odgovore na 15 naših zahtjeva i da iste realizira u narednih 60-90 dana.
Nadamo se da će razum prevladati i da će predložene izmjene zakona biti usvojene, što bi bio odličan temelj za povećanje broja transplantacija u BiH”, kazao je Žuljević.

Inače, U BiH ima oko 3.000 bolesnika koji se liječe hemodijalizom (oko 2.000 u FBIH), a računa se da ima oko 250 transplantiranih pacijenta.

“Transplantacijska medicina je jedina grana medicine koja je ovisna o građanima i njihovoj svijesti. Ako nema donacija organa onda nema ni transplantacija. Bolesnici na hemodijalizi su patnici koji u stvari nemaju svoj život. Vezani su za dijalizni aparat jer su prisiljeni svaki drugi dan ići na dijalizu i biti privezani za aparat 4-5 sata gdje njihova krv 14-15 puta prođe kroz filter (umjetni bubreg), te se nakon toga jako loše osjećaju”, naveo je Žuljević.

Inače, liječenje hemodijalizom je jako skupo. Jedan bolesnik potroši za jednu godinu oko 30.000 KM koliko otprilike i košta jedna transplantacija.

“Sada računajte 2.000 pacijenta u FBiH koji idu na HD, koji je to trošak koji plaćamo ja, vi i svi građani u FBiH. Transplantacijom vraćamo osobu u normalan život, vraćamo ga njegovoj porodici, na posao. Ta osoba je društveno korisna, a novčane uštede nakon transplantacije su ogromne. Pitam se, kome je do ušteda u ovoj državi”, naglasio je Žuljević te dodao da se u BiH ljudi bogate na bolestima i nesrećama drugih.

Žuljević pita i zašto Hrvatska uradi 350- 400 transplantacija godišnje a FBiH svega 20?

“Mi skupimo novac našem čovjeku u BiH i pošaljemo ga u Hrvatsku, Sloveniju, Francusku, Austriju ili neku drugu zemlju, a zaboravljamo da tamo treba neko umrijeti da bi se našem čovjeku transplantirao bubreg ili jetra ili srce.
Pitam se zašto mi nismo donori, zašto se kod nas ne urade te i takve transplantacije? Sve su to pitanja za Parlament, Vladu, Federalno ministarstvo zdravstva pa ako hoćete i za transplantacijske koordinatore i ljekare”, istakao je Žuljević.

Dodao je da su jedine svjetle tačke Kantonalna bolnica Zenica i njihov tim anesteziologa te Univerziteteski klinički centar Tuzla i njihov tim za transplantacije.

“Naime, Kantonalna bolnica Zenica je najbolja donor bolnica u BiH, a UKC Tuzla najbolja transplant bolnica u BiH. Nekad je KCUS bilo lider bivše države u transplantaciji, a sada transplantacije uopće ne radi. Zašto?”, zaključio je Žuljević

U BiH je u proteklom periodu revitalizirana Donorska mreža u BiH koja će raditi na kampanji i promociji darivanja organa kako bi razina svijesti građana bila što veća, jer od toga zavisi i broj transplantacija i spašavanje ljudskih života.

Fokus.ba