Međunarodni dan žena na selu: U Bosni i Hercegovini oko 60 posto stanovništva živi u ruralnim područjima

Međunarodni dan žena na selu: U Bosni i Hercegovini oko 60 posto stanovništva živi u ruralnim područjima

Međunarodni dan žena na selu, 15. oktobar, obilježava se svake godine u različitim zemljama širom svijeta. Cilj ovog datuma je da ukaže na težak položaj žena na selu, ali i oda priznanje za njihovu važnu, ali često zanemarenu ulogu u poljoprivredi, prenosi Anadolija.

Prema podacima Ujedinjenih nacija četvrtinu svjetske populacije čine žene na selu koje rade kao poljoprivrednice, radnice i poduzetnice. Bosna i Hercegovina spada u red najruralnijih zemalja Evrope, gdje oko 60 posto stanovništva živi u ruralnim područjima.

Unatoč potencijalu za uzgoj voća, povrća i stoke, u Bosni i Hercegovini tek šest posto ruralnog stanovništva živi najvećim dijelom od poljoprivrede.

Među njima je i porodica Radović iz Bratunca.

U slatkom okusu malina

Više od 20 godina Veselinka Radović zajedno sa suprugom Nebojšom uzgaja maline. Mada poljoprivreda nije bila njen prvi izbor zanimanja, u ovom je poslu pronašla zadovoljstvo i finansijsku sigurnost.

– Završila sam srednju teksilnu školu i maštala da postanem modna dizajnerica. Ne žalim što nisam ostvarila svoj mladalački san. Moj suprug i ja smo uvijek podržavali jedno drugo i tako smo zajedno započeli rad u poljoprivredi i sada ga uspješno vodimo – ispričala je Veselinka.

U slatkom okusu malina uzgojenih na poljima porodice Radović uživaju kupci van granica BiH. Radovići su jedni od kooperanata uspješne firme “Herbos nature”, koja otkupljene maline izvozi na tržište Evropske unije.

– Ovaj je posao težak, ali se ne žalimo jer smo ga sami izabrali – kazala je Veselinka.

Navela je da je ova porodica zahvaljujući uzgoju malina osigurala neophodna sredstva za školovanje djece.

– Ne bih ništa mijenjala u svojim odlukama da se bavim ovim poslom. Poljoprivreda me čini sretnom jer moju porodicu dodatno povezuje i za nas ona ne predstavlja nikakav teret. Zahvaljujući ovom poslu naša se djeca školuju – izjavila je Veselinka.

Poput porodice Radović, veliki broj domaćinstava sa područja Tuzlanskog kantona uzgaja različite poljoprivredne kulture i stoku. Oni su kooperanti poljoprivredne zadruge Agropromet iz Siminog Hana, gdje radi Jasmina Nuhanović – Nedić.

Jasmina posljednjih šest godina u ovoj zadruzi pruža savjete kooperantima i brine o kvaliteti proizvoda koje uzgajaju, te cjelokupnog procesa rada. Od malih poljoprivrednika vrši se otkup mlijeka, ljekovitog bilja, malina i kornišona.

– Nisam sanjala da ću se ovim baviti, ali taj posao volim. Odgovoran je, ali dinamičan i raznovrsan – pojasnila je Jasmina i dodala da su joj posjete i kontakti sa kooperantima najomiljeniji dio posla.

Uz obilježavanje Međunarodnog dana žena na selu, svake godine se 16. oktobra obilježava i Svjetski dan hrane. Važnu ulogu u različitim poslovima i procesima proizvodnje hrane koju konzumiramo imaju žene. U ovoj je profesiji svoje zanimanje pronašla Melisa Neimarlija.

– Dok sam završavala srednju školu često sam se pitala kako nastaju proizvodi i koje se sirovine koriste u njihovoj proizvodnji. Zanimalo me šta mi ustvari jedemo – objasnila je 29-godišnja Melisa.

Kako je kazala, ostvarila je svoj san.

– U svakom poslu, pa i ovom, je najbitnija volja i želja da napreduješ i usavršavaš se. Ja se nikad nisam pokajala i ovaj bih posao svima preporučila – poručila je Melisa.

Priliku za zaposlenje Melisa je dobila zahvaljujući projektu EU4Business, kojeg finansiraju Evropska unija i Savezna Republika Njemačka.

– Ostvarila sam svoj san. U svakom poslu, pa i ovom, je najbitnija volja i želja da napreduješ i usavršavaš se. Ja se nikad nisam pokajala i ovaj bih posao svima preporučila – poručila je Melisa.

Motivirani i obrazovani radnici

Motivirani i obrazovani radnici važan su faktor uspješnog rada i u jednoj firmi iz Visokog, na čijoj web stranici stoji da su zaposlenici njihova “najveća vrijednost”.

Firma se bavi proizvodnjom i preradom mesa od 1968. godine, a danas je prepoznatljiv brend na bosanskohercegovačkom tržištu. Za osiguranje kvalitete njihovih proizvoda posljednjih šest godina brine mlada i uspješna Lamija Karalija-Laletović.

Znanja i iskustva koja je stekla radom u nevladinom sektoru i tokom studija na Poljoprivredno-prehrambenom fakultetu u Sarajevu prepoznala je ova firma, te Lamiji dala priliku za dalje usavršavanje.

– Kao mlada žena zapošljavam se u ovoj firmi i dolazim pred ljude koji znaju taj posao i koji ga žive. Od njih sam tada puno naučila i na tome sam im zahvalna. Iako su u mesnoj industriji pretežno zaposleni muškarci, ja nikada nisam bila suočena sa predrasudama jer sam žena – objasnila je Lamija.

Kako je kazala, posao tehnologa izuzetno je cijenjen i tražen, te da je izvrsna prilika za mlade osobe koje žele sebi osigurati posao u kojem će imati priliku stalno učiti i nadograđivati svoje znanje i iskustvo.

Potencijal za zaposlenjem u oblasti poljoprivrede prepoznale su mnoge žene, od kojih su danas neke uspješne poduzetnice čije kompanije ostvaruju značajne poslovne uspjehe i van granica Bosne i Hercegovine. Veselinka, Jasmina, Melisa i Lamija u svojim profesijama su pronašle zadovoljstvo i ekonomsku nezavisnost, zbog čega od svojih poslova ne planiraju odustajati.

Kroz EU4BUSINESS, EU omogućava firmama, poljoprivrednicima i poduzetnicima da iskoriste svoje potencijale i postignu bolju konkurentnost na domaćem i stranim tržištima, putem finansijske i tehničke pomoći. U sklopu EU4AGRI, EU pruža podršku jačanju konkurentnosti poljoprivrede i ruralnom razvoju u BiH. EU je za oba projekta izdvojila ukupno 35 miliona eura bespovratnih sredstava.

Projekte provodi Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) u Bosni i Hercegovini (BiH) u partnerstvu sa Češkom razvojnom agencijom (za EU4AGRI) i Deutsche Gesellschaft fur Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH i Međunarodnom organizacijom rada (ILO) (za EU4Business).

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE

NAJNOVIJE