Mirzeta Memisevic hodzic septembar2021 AA22
AUTOR: H.D.
DATUM:
KATEGORIJA: BiH / Vijesti
NER FIT

Činjenica je da je autoput komunikacija koja spaja ljude i prostore i čini život lakšim i ljepšim, ali neophodno je ukazati i na manjkavosti u slučajevima kada trase takvog projekta uništavaju neko opće dobro, a što će izvjesno biti slučaj u BiH kada autoput 5c pređe preko jedine eksperimentalne plohe hrasta lužnjaka koja je trebala služiti za naučna istraživanja i revitalizaciju te izuzetno vrijedne vrste koja je na rubu opstanka već duže od stoljeća.

FIXGEHALT

Piše: Mirzeta Memišević Hodžić za Anadoliju

Koridor 5c nesporno je jedan od najznačajnijih infrastrukturnih projekata u Bosni i Hercegovini u posljednjih nekoliko decenija i nema spora oko potrebe i značaja takvog projekta za državu i društvo. Međutim, pri izgradnji takvih autocesta se obično postavljaju pitanja o cijeni zemljišta kroz koje prolazi i cijeni same izgradnje.

S obzirom na to da sva zemljišta i sve lokacije nisu jednake vrijednosti i značaja, potrebno je postaviti i pitanje koliko vrijedi ono što se gubi na trasi autoceste i da li je pri pravljenju trase vođeno računa o važnosti eksperimentalnih površina koje obezbjeđuju naučna istraživanja od neprocjenjive vrijednosti.

LIDER

Pri posljednjoj posjeti testu provenijencija hrasta lužnjaka u rasadniku Žepče Lugovi, koji je postavljen prije 14 godina kao eksperimentalna ploha na kojoj je autorica teksta radila doktorsku disertaciju, viđene su oznake da će kroz nju proći autoput, postavljeni su kolčići koji pokazuju trasu ceste.

Radovi na osnivanju testa provenijencija hrasta lužnjaka u rasadniku Lugovi Žepče započeli su prikupljanjem sjemena iz 28 prirodnih populacija ove vrste širom Bosne i Hercegovine. Za takav posao bilo je potrebno čekati godinu punog uroda ove vrste te je iziskivalo velike dobrovoljne napore mnogih kolega na terenu i značajna vlastita ulaganja na osnivanju testa provenijencija.

Pri odabiru populacija moralo se voditi računa da populacije budu iz kontrastnih ekoloških uslova i da pripadaju različitim fitocenozama i geološkim podlogama, kako bi bile zanimljive sa naučnog stanovišta, što je dodatno usložnilo situaciju, kao i loše stanje i fragmentiranost populacija uzrokovano prekomjernom eksploatacijom u periodu od 1878 do 1914. godine.

Prema literaturnim izvorima, samo za vrijeme austrougarske uprave u bosanskohercegovačkim šumama posječeno je preko 3.260.000 hrastovih stabala upotrebljivih za tehničke svrhe. Tako je ova izuzetno vrijedna vrsta dovedena na rub opstanka u BiH, a staništa pogodna za njen uzgoj procjenjuju se na pet posto ukupne površine teritorije, što upućuje na potrebu angažmana šumarske nauke i struke na njenoj reintrodukciji.

U jesen 2007. godine prikupljeno sjeme je zasijano u rasadniku Žepče Lugovi, uz pomoć kolega u rasadniku i odobrenje kantonalnog šumarskog preduzeća. Nadzor i potrebnu njegu su vršile kolege u rasadniku, da bi u proljeće 2009. godine posadili proizvedene sadnice u tri bloka prema slučajnom rasporedu, u nadi da će to biti trajna eksperimentalna ploha – test provenijencija.

Testiranje provenijencija je metod istraživanja koji ima dva cilja: primijenjeno istraživanje, kojim se identificiraju provenijencije koje daju najvišu proizvodnu vrijednost unutar određenog ekološkog područja te praćenje adaptacije pojedinih provenijencija na promjenljive okolišne faktore.

Konkretno, test provenijencija hrasta lužnjaka bi kroz biohemijsko-molekularna, morfološka, fenološka i druga istraživanja pokazao koje provenijencije imaju očuvanu genetsku strukturu, najveću proizvodnost drvne mase, najveću otpornost na štetnike, otpornost na kasni proljetni ili rani jesenji mraz, otpornost na klimatske promjene i dao brojne druge značajne podatke.

Također, ovaj test provenijencija bi, nakon dostizanja fiziološke zrelosti, služio kao sjemenska plantaža ove vrste za proizvodnju reprodukcionog materijala za njenu reintrodukciju na pogodna staništa u Bosni i Hercegovini, čime bi se višestruko poboljšao kvalitet šuma i korištenje šumskih zemljišta.

Korištenjem materijala iz ovog testa provenijencija do sada je objavljena jedna doktorska disertacija, veći broj master radova te naučnih radova, a dio rezultata je objavljen u monografiji “Varijabilnost hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u Bosni i Hercegovini“. Kada se radi o vrstama šumskog drveća, čiji produkcioni period prelazi 100 godina, 11 godina istraživanja je premalo i trebalo bi ih nastaviti još duži niz godina kako bi se dobili rezultati koji ukazuju na juvenilno-adultnu korelaciju svojstava i daju konačnu sliku o istraživanim svojstvima.

Test provenijencija je eksperimentalno područje koje obezbjeđuje istraživanja i reprodukcioni materijal kojim se unapređuju i čuvaju šume kao jedan od najznačajnijih prirodnih resursa BiH i planete Zemlje. Značaj za život i zdravlje ljudi je neprocjenjiv. Uništavanjem ovakve površine ne gubi se samo 14 godina rada i brige. Šanse da se u skoroj budućnosti poklope sve okolnosti navedene na početku teksta (istovremeno plodonošenje 28 populacija lužnjaka, mogućnost da se sjeme iz svih populacija sakupi, uspjeh sjetve i sadnje) su vrlo male.

Vrijednost autoputa je možda procjenjiva, vrijednost testa provenijencija sigurno je neprocjenjiva.

* Autorica je dr. sc. s Katedre za uzgajanje šuma i urbanog zelenila na Šumarskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu