Mensur Šehagić: O projektu RS i Srbije na Drini ne može odlučivati komisija u kojoj je šest članova iz RS, a jedan iz FBiH

Tužilaštvo BiH otvorilo je predmet i zatražilo potrebnu dokumentaciju od Komisije za koncesije BiH zbog neprovođenja presuda Ustavnog suda BiH. Komisija u predviđenom roku, pa i nakon njegovog produžavanja, nije postupila po odluci Ustavnog suda BiH i riješila spor vezan za „Gornju Drinu“, međunarodni projekat kojeg je Vlada RS, mimo Ustava jer nema takve nadležnosti, potpisala sa Vladom Srbije. Ovim projektom predviđena je izgradnja tri hidroelektrane na Drini na području Općine Foča, čiji bi većinski vlasnik bila susjedna Srbija.

Neophodnu dokumentaciju Državno tužilaštvo zatražilo je i od Suda BiH, koji je u dva navrata, po tužbama člana Komisije za koncesije BIH Mensura Šehagića, presudio da je Zajednička komisija, koja je trebala odlučivati o sporu na Drini, nelegalno imenovana. 

Komplicirana pravna bitka

U razgovoru za “Avaz“ Šehagić pojašnjava detalje višegodišnje komplicirane pravne bitke, koja je ostavila posljedice i na njegovo zdravstveno stanje.

Ističe da je kompletan projekat „Gornja Drina“ morala pratiti Komisija za koncesije BiH, da mu je trebala prethoditi studija ekonomske opravdanosti, javna ponuda, izbor najpovovoljnijeg ponuđača. S druge strane, državna Komisija o spornoj koncesiji nije mogla ni odlučivati, jer je polovina njenih članova penzionirana, a preostalima su davno istekli mandati.

– Komisija za koncesije BiH sastoji se od sedam članova, svi se biraju na konkursu, a predsjedavajući Vijeća ministara BiH, od njih sedam, bira predsjedavajućeg i zamjenika. Po tri člana Komisije trebaju biti iz entiteta, a jedan iz Brčko Distrikta. Zakon o koncesijama kaže da Komisija ne može zasjedati ako nisu prisutni predstavnici svih elemenata države – kaže Šehagić.

Nakon što su tri penzionirana, Komisija za koncesije BiH ostala je sa četiri člana, od kojih su tri iz RS, a jedan iz FBiH. U skladu sa zakonom, sporom vezanim za Drinu trebala se baviti Zajednička komisija koju čine četiri člana državne i tri iz komisije za koncesije entiteta u kojem je spor nastao. 

Šehagić se usprotivio nastojanjima da se o zajedničkom projektu RS i Srbije nezakonito odlučuje i pokušajima da u zajedničkoj komisiji bude šest članova iz RS i jedan iz FBiH ili pet Srba, jedan Bošnjak i jedan Hrvat.

Procedura za izbor komisije

– Procedura za izbor nove Komisije za koncesije BiH bila je upola završena, da bude sve čisto kao suza i da se normalno radi, ali ministar Staša Košarac, pošto u izboru sudjeluje i Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, poništava konkurs bez ikakvog razloga. 

Kada su u mojoj tužbi vidjeli da ukazujem da zamjenik predsjedavajućeg komisije Milomir Amović nema ovlaštenja da vrši izbor, tadašnji predsjedavajući Vijeća ministara Zoran Tegeltija ga “unaprjeđuje” za predsjednika, iako mu je mandat istekao prije 12 godina i iako ta pozicija pripada Bošnjacima. Ja sam onda pokrenuo drugu tužbu – dodaje Šehagić.

Sud BiH je u dvije presude utvrdio da je Zajednička komisija za koncesije nelegalno izabrana, da je sporan i način izbora, njena teritorijalna i nacionalna zastupljenost. Prvu presudu Komisija za koncesije BiH nije ispoštovala, pa je ponovo imenovana Zajednička komisija u istom sastavu. Za člana je, mimo svoje volje i uprkos ukazivanjima na nezakonitosti, imenovan i Šehagić. 

Izloženost pritiscima

Pritisci kojima je bio izložen ostavili su posljedice i na njegovo zdravstveno stanje. Nakon povišenog pritiska i šećera, dijagnosticiran mu je i karcinom, izvršen operativni zahvat, propisana terapija zračenja. Pokušaji zakazivanja sjednica trajali su i u vrijeme njegovog liječenja, ali sjednicu nije moguće održati bez njegovog prisustva.

– Zbog zdravstvenih problema, svojih principa, ali i suda, nisam prisustvovao nijednoj sjednici, tako da bez mene živog ne mogu donijeti nikakvu odluku. Na kraju, Sud BiH je moju tužbu prihvatio u cjelosti. Članovima komisije istekli su mandati, komisija nema ni teritorijalnu, ni nacionalnu zastupljenost, sve što sam naveo u tužbi je usvojeno. To jeste neka satisfakcija, iako je zdravlje narušeno, ali ja sam za ovu državu bio spreman dati i život – naglašava Šehagić.

Dok Tužilaštvo BiH otvara predmet i dok se očekuje da istraži zašto odluka Ustavnog suda BiH nije provedena, tvrdi da je jedini zakonit put raspisivanje konkursa za izbor nove Komisije za koncesije BiH.

– Jedan jedini član može eventualno ostati, nas trojica trebamo ići u penziju, a novi da preuzmu i obnove proceduru – zaključuje Šehagić.

Sa spornom koncesijom na Drini, trebao bi se pozabaviti novi saziv komisije. U međuvremenu su investitori, a radi se o kineskim kompanijama, upravo zbog sporova pred Ustavnim sudom BiH i Sudom BiH, tražili dodatne garancije, jer se bez saglasnosti države i čiste situacije ne žele upuštati u avanturu.

avaz