Meso iz uzgoja u prodavnicama širom svijeta

Meso se obično odnosi na mišiće životinja i dolazi od klanja životinja. Kultivirano ili stanično uzgojeno meso je ekvivalent, ali se stvara pomoću mišićnih stanica i procesa kao što su stanična poljoprivreda, biotehnologija i tkivni inženjering. Kao takav, ne zahtijeva klanje životinja. 

Jednostavnim rječnikom rečeno, stanice se uzimaju od životinje, stavljaju u uvjete potrebne za njihovo razmnožavanje (medij za rast) i razvijaju se u meso. Ovaj koncept ima dugu povijest – o njemu je slavno raspravljao (tada) budući britanski premijer Winston Churchill 1930-ih, ali sada počinje postajati stvarnost.

Veličina nagrade

Tim predvođen profesorom Markom Postom 2013. godine na Univerzitetu u Maastrichtu predstavio je prvi hamburger uzgojen u laboratoriju. Koštao je otprilike 300.000 USD, a izrada je trajala dvije godine. Programeri su 2016. stvorili firmu Mosa Meats. Od 2013. godine više se novoosnovanih poduzeća pridružilo se istraživanju, a od sredine 2022, procjenjuje se da ih je 30-45 radilo na razvoju stanično uzgojene hrane. Iako pokretač za neke može biti etički (zaustavljanje masovnog klanja životinja) ili održiv (smanjenje emisija stakleničkih plinova, korištenja zemljišta, korištenja vode), ne može se poreći komercijalna prilika koju uspjeh može donijeti. Ukupna količinska prodaja mesa diljem svijeta prelazi 250 miliona tona svake godine.

Dok je meso bilo očigledna prva točka razvoja laboratorijski uzgojene hrane, tehnologija koja stoji iza zamjene proizvoda životinjskog porijekla sada se značajno proširila, prenosi Euromonitor International.

Morski plodovi imaju golem potencijal, a novoosnovana poduzeća kao što je BlueNalu dospjela su na naslovnice. Iako argumenti o korištenju zemljišta/okolišu u korist plodova mora uzgojenih u stanicama nisu tako jaki kao za meso uzgojeno u stanicama, pitanje održivosti stoka ključni je pokretač.

Mliječni proizvodi su velika prilika, kako za konzumne mliječne proizvode, tako i za razvoj hrane proizvedene korištenjem mlijeka. Iako su biljne alternative svakako imale uspjeha, ostaje slučaj da za proizvod kao što je sir, verzija dobivena iz laboratorija može bolje zadovoljiti kriterije mnogih potrošača jer je “bez okrutnosti”, ali i dalje ima okus/ponaša se kao “pravi sir”.

Pominjalo se i o drugim namirnicama poput meda i kavijara (i osim hrane, koža je također u razgovoru). Međutim, mnogo dalje u razvoju je stanično uzgojeno ljudsko mlijeko, koje iako u početku zvuči neobično, nudi golemu priliku na temelju veličine tržišta dječje hrane.

Zemlje širom svijeta pripremaju tržište

Trenutno postoji jedno tržište na kojem potrošači mogu jesti stanično meso – Singapur. Nakon odobrenja koje je izdala Singapurska agencija za hranu, EatJustova uzgojena piletina puštena je u prodaju u 2020. godini putem prehrambenih usluga, iako u vrlo ograničenom obliku. Prodavao se kao nuggets (u kombinaciji s biljnom alternativom piletini), nudio se po cijeni od 23 SGD (17 USD) za dva jela.

Dok se procjene firme o tome kada će se njihovi proizvodi naći na policama nastavljaju pojavljivati ​​i odlaziti, čini se da nema sumnje da se tačka dostupnosti približava negdje drugdje. Japan je, poput Singapura, zemlja koja se uvelike oslanja na uvoz hrane i lovi nultu emisiju stakleničkih plinova do 2050. Mitsubishi je potpisao Memorandum o razumijevanju s Aleph Farms za saradnju u dovođenju mesa uzgojenog u stanicama u zemlju. U 2022. godini osnovana je parlamentarna komisija svih stranaka kako bi se utvrdila pravila o kušanju, prodaji i intelektualnom vlasništvu.

Kineski petogodišnji plan za razvoj bioekonomije pozvao je zemlju da razvije tehnologiju sintetičke biologije, istraži i razvije novu hranu kao što je sintetski protein i smanji pritisak na ekološke resurse uzrokovan konvencionalnim životinjama poljoprivreda. Ovo je uslijedilo nakon konkretnih spominjanja “kultiviranog mesa” u poljoprivrednom planu zemlje za pet godina, koji je prvobitno objavljen zimi 2021.

Izvan Azije, uzgojeno meso sve je bliže stvarnosti u Evropi. U septembru 2021. godine firma Givaudan, Bühler i Migros osnovale su u Zürichu The Cultured Food Innovation Hub kako bi ubrzale razvoj i tržišni prodor proizvoda stanične poljoprivrede. U aprilu 2022. nizozemska vlada dodijelila je 60 miliona eura javnih sredstava za ovaj sektor nakon donošenja zakona koji je legalizirao uzorkovanje uzgojenog mesa.

Drugdje, Izrael se pojavio kao žarište razvoja. Godine 2021, izraelski start-upovi u ovom prostoru navodno su prikupili više od 500 miliona USD, što čini više od jedne trećine takvih ulaganja u cijelom svijetu. U aprilu 2022. Izraelsko tijelo za inovacije dodijelilo je 18 miliona USD Konzorciju za kultivirano meso (osnovanom u 2021.), koji se sastoji od 14 kompanija i 10 univerziteta/istraživačkih institucija na tom području.

SAD se očito priprema za dostupnost uzgojenog mesa u maloprodaji, u 2019. godini, USDA i FDA najavili su zajednički regulatorni okvir, nakon što su objavili početnu izjavu o ovom razvoju 2018. godine. Nadalje, USDA je otvorila konsultacije o terminologiji u vezi s označavanjem proizvoda od mesa i peradi proizvedenih korištenjem kultiviranih stanica dobivenih iz životinje u septembru 2021. godine, primivši više od 1.000 prijava.

Hoće li Brazil prednjačiti?

Brazil je globalna velesila u proizvodnji govedine, odmah iza SAD-a, i jedna je od samo četiri zemlje za koje se procjenjuje da imaju više stoke (250 miliona i više) nego ljudi. Međutim, čak iu ovoj zemlji u kojoj je proizvodnja mesa od vitalne važnosti za ekonomiju, nedavne odluke najvećih igrača pokazuju da napredak uzgojenog mesa vide kao neizbježnost i nužnost.

U 2021. godini, mesni div BRF potpisao je memorandum o razumijevanju s Aleph Farms, prema kojem bi dvije firme zajedno razvijale uzgojeno meso i plasirale ga na lokalno tržište. Kasnije te godine, BRF je uložio 2,5 miliona dolara u izraelski start-up. Međutim, taj je iznos kasnije bio patuljast krajem 2021, kada je JBS, najprodavanija mesna firma na svijetu, najavio kupovinu španjolskog vodećeg proizvođača stanično uzgojene hrane BioTech Foods i obvezu ulaganja 100 miliona USD u proizvodni pogon u Španiji i istraživanje i razvojni centar u Brazilu.

Za ove dvije firme ovaj razvoj događaja ne predstavlja odluku o napuštanju tradicionalnog/standardnog načina proizvodnje mesa, već priznanje da potražnja za mesom nastavlja rasti, globalno stanovništvo raste (predviđa se da će dosegnuti 9,7 milijardi do 2050.) i da će meso uzgojeno u stanicama morati biti dio njihove kombinacije proizvoda kako bi se osigurao budući uspjeh.