Meso skuplje nego ikad, stotine miliona za uvozno: Investicije u stočarstvo, poslovna prilika ili avantura

Poljoprivreda BiH ne proizvede ni trećinu mesa potrebnog za prehranu domaćeg stanovništva, pa smo osuđeni na uvoz. Zbog rasta cijena hrane u svijetu, troškovi preživljavanja svake godine su sve veći. Meso iz uvoza smo prvih šest mjeseci ove godine platili više od 317 miliona KM.

Najveći dio je svježe goveđe meso, dok smo manji dio dali za smrznutu govedinu iz inostranstva. Imajući u vidu cijene, te činjenicu da nam nedostaju desetine hiljada tona, nameće se pitanje je li došlo vrijeme za ozbiljnijie investicije u stočarstvo, posebno ako raspolažemo resursima koji su prepušteni korovu.

Isplati se

Munib Jusupović iz Podžeplja kod Han Pijeska kaže da poljoprivreda jeste nepredvidiva, ali da se rad itekako isplati. Nastavljajući tradiciju djeda i oca, Munib je vlasnik farme sa 30 krava, a uporedo s proizvodnjom mlijeka, bavi se i tovom junadi.

Probleme s otkupom mlijeka, kaže, nije osjetio, jer je kooperant male mljekare iz Konjica koja cijeni proizvođače. Mlijeko proizvodi od 2013. kada je litar bio 48, dok danas za litar mlijeka naplati 81 fening i dobije 44 feninga podsticaja. Istina, zbog niskih podsticaja u RS-u, farmu muznih krava preselio je u Ilijaš.

– Uzmite kompletnu istočnu Bosnu, od izlaza na Vijećnici do Bratunca, sela su nam potpuno prazna. Od Romanije do Han Pijeska 30 posto livada će ostati nepokošeno. Što moj babo govorio: “Kupite eure dok ih ima”, a mislio je na travu, ispostavilo se da je to tako. Bala sijena je došla na 5 maraka i ko ima imalo snage, poljoprivreda je uvijek bila jako dobra zarada – kaže on.

Objašnjava da smo postali nacija koja se samo žali da joj nešto fali, ali da on ne misli tako i da samo treba raditi.

– Elhamdulillah, ja i moja porodica jako dobro živimo i svake godine se modernizujemo. Pogledajte posebno kroz FBiH koliko je novih mašina, na livadi više nema traktora iz 70-tih godina. Kaskamo mi za Evropom i tom tehnologijom, ali ipak idemo – objašnjava.

Kaže da sa podsticajima koje daje KS, u mljekarstvu i proizvodnji mesa nema prostora nikakvoj kuknjavi. Pomalo kasne, ali valjda će doći – kaže Jusupović.

Riječ struke ukazuje na izazove

S druge strane, profesor Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta UNSA Amir Ganić investicije u poljoprivredu i stočarstvo još smatra veoma rizičnim. Situacija s otkupom mlijeka, pad cijene, pa čak i prekid otkupa, samo je jedan od primjera nepredvidivosti i oscilacija na bh. tržištu.

– Nemamo mesa, uvozimo ga u enormnim količinama, vrlo vjerovatno će uvoz ove godine premašiti prošlogodišnji, ali kad uđete u taj poduhvat javljaju se razni problemi. Cijene hrane za stoku, umjetnih gnojiva, goriva su enormno porasle, pa sve utječe na cijenu inputa u poljoprivredi. S druge strane, prije par dana za još 5 feninga je oborena cijena mlijeka i sada je ispod 60 feninga. To je van svake pameti. Strašne su fluktuacije na tržištu kad su u pitanju proizvodnja mesa i mlijeka – pojašnjava profesor Ganić.