Metak iz Titovog tunela putuje u 50 zemalja: Proizvodni gigant u Konjicu otvara novi pogon

“Pola Konjičana radi u Igmanu, a druga polovica živi od Igmana”, riječi su velikog konjičkog putopisca Zuke Džumhura koje i danas odjekuju gradom koji spaja Bosnu i Hercegovinu. Od rata na ovamo, istina je, radnici Igmana nikada nisu više proizvodili, a fabrika nije više izvozila širom svijeta. Veliki razvoj namjenske industrije u našoj zemlji rezultat je velikih poslovnih rezultata kompanije koje se bave proizvodnjom municije. Na vrhu liste, najveći proizvođač u BiH, fabrika Igman koja je u vlasništvu Vlade Federacije BiH, odnedavno je počela od svog profita širiti i razvijati proizvodnju. Tako se konjički proizvodni gigant priprema za puštanje u rad novog pogona za proizvodnju pištoljske municije.

Dobit ostaje u fabrici

Povod naše posjete Igmanu upravo je otvaranje novog pogona u kojem mašinski inžinjeri i tehničari, kako smo se uvjerili, vrše tehničke provjere mašina koje bi već od maja trebale raditi u svom punom kapacitetu.

Armin Sarajlić, izvršni direktor za marketing u Igmanu, govori nam kako je Igman prije dvije godine, zahvaljujući namjerama većinskog vlasnika Vlade FBiH u dogovoru sa ostalim vlasnicima, donio odluku da svu dobit koju ostvaruje zadržava u preduzeću radi budućih investiranja.

“Tako je Igman ove godine, za 69. godišnjicu fabrike otvorio pogon proizvodnje pištoljske municije gdje nam je isporučena oprema od proizvođača iz Belgije za municiju 9×19 čiji će godišnji kapacitet biti 50 miliona komada. U aprilu očekujemo ostatak opreme za tu proizvodnu liniju koja se odnosi na kompletiranje municije i barutno punjenje. Ovaj pogon će zaposliti minimalno stotinu novih radnika”, kazao nam je Sarajlić na početku posjete Igmanu.

U dijelu fabrike gdje je smješten novi proizvodni pogon zatekli smo radnike za mašinama koje prave čahure, vrše optičku kontrolu, peru čahure, frezuju… Jedan od radnika pojašnjava nam kako jedna mašina može proizvesti oko 60.000 čahura 9×19 za osam sati rada.

Gotovo pet kilometara od zgrade uprave i samog ulaza u fabriku, dolazimo do Titovog tunela, mjesta koje u potpunosti oslikava uspjeh Igmana. Radnici u ovom impozantnom objektu u jednom danu proizvedu od 400 do 500 hiljada metaka.

Podsjećamo, ova građevina u Konjicu trebala je služiti za spas predsjedništva i izvršne vlasti Jugoslavije u slučaju nuklearnog napada. Dugo je niko nije koristio, a od prije nekoliko godina Vlada FBiH ustupila je Igmanu na korištenje.

Oko 300 metara dubine ispod površine zemlje srećemo stotine radnika. Sa slušalicama u ušima zbog buke mašina, koja je i nas brzo stigla, nisu se mnogo obazirali na nova lica u njihovom radnom prostoru. Dužinom kompletnog tunela svjedočimo kako svaki komad municije prođe kroz stotine ruku dok ne završi u limenom pakovanju.

U obilasku dijela u kojem se vrši laboracija metka, kontrolisanje i pakovanje, nije teško ne primijetiti kako žene vode glavnu riječ.

Nadležni u fabrici kasnije nam otkrivaju kako je u Igmanu zaposleno 70 posto žena.

“Na većini poslova koji nisu fizički teški, gdje treba malo više koncentracije i preciznosti, rade žene. Ipak su dame za te poslove malo skoncentrisanije tako da je omjer radne snage u njihovu korist”, govori nam Sarajlić.

Inače, u Igmanu je zaposleno 1.176 radnika, a ovaj broj povećava se svake godine.

Sarajić ističe kako su bolji dani za konjičku fabriku krenuli od 2012. godine kada je počela ugovarati bolje poslove i kada su se počela otvarati nova tržišta.

“Igman je prve velike ugovore uspješno realizovao, što je bio preduslov za nastavak saradnje sa određenim destinacijama. To se sve reflektuje danas. Igman je vratio staru slavu ili poziciju na tržištu koju je ranije imao i danas je jedan od velikih proizvođača municije u svijetu. Našao je svoje mjesto među velikim silama koje sve svoje potrebe mogu naći ovdje kod nas, u smislu municije koja je potrebna za njihove oružane snage”, kaže Sarajlić.

Osjetljivost industrije ne dozvoljava Igmanu da otkriva s kojim zemljama sarađuje. Iz Uprave fabrike kažu kako informacije o krajnjim destinacijama i tržištima iz Igmana nikada neće izaći.

Gdje smo došli, tu smo i ostali

Međutim, kako se nova tržišta stalno otvaraju potvrdila nam je Mirsada Kadić, rukovodilac službe prodaje u Igmanu.

“Nova tržišta uvijek postoje. S obzirom na to da je prisutna velika konkurencija, morate uložiti velike napore da biste se pojavili na nekom tržištu. Mi smo proteklih godina počeli osvajati nova tržišta i tamo gdje uspijemo doći, pokušavamo da se pokažemo na najboji način. Dobra strana je to što se za Igman posljednjih nekoliko godina pročulo, pogotovo zbog kvaliteta koji ispunjavamo. Kod nas nema podjele na dobru i lošu municiju. Sva municija mora zadovoljavati standarde koji su postavljeni te shodno tome se ponašamo. Kada imate dobar kvalitet, onda za vas i drugi čuju i počinju vam se javljati. Nedavno smo bili na sajmu u Emiratima gdje su nam dolazili kupci iz raznih zemalja, prije svega upućujući nam komplimente. Dobro smo se pročuli i dobro kotiramo, a mnogi nas ubrajaju među prve proizvođače municije u svijetu. Svaka prilika koja nam se ukaže, mi je iskorištavamao. Zemlje u koje smo uspjeli kročiti, nastojimo zadržati. Gdje smo došli, tu smo i ostali. Trudimo se ne gubiti teritorije jer konkurencija je zaista velika i služi se svakakvim metodama. Mi se služimo samo metodom solidnog marketinga, a najboljeg kvaliteta”, istakla je Kadić.

Kao vodeća kompanija u namjenskoj industriji, iz Igmana ističu kako su spremni odluke većinskog vlasnika provoditi u djelo.

Malo je fabrika u svijetu koje na istom mjestu, u istom trenutku, mogu proizvoditi standardnu municiju koju koriste NATO snage te nestandardnu municiju. Igman to uspijeva već godinama, a godišnji kapacitet fabrike je 140 miliona komada municije malog kalibra te do deset miliona komada municije 12×7.

Sarajlić na kraju naše posjete ističe kako je kvalitet potpis Igmana, ali kako se on u svakom trenutku mora održavati.

“Igman je ipak vojna fabrika i svi standardi fabrike su implementirani i naslijeđeni iz bivše Jugoslavije. Bili su to jako rigorozni standardi gdje se najviše vodilo računa o kontroli kvaliteta. Upravo ono što je Igman održalo i pomoglo mu da nađe svoje veliko mjesto na tržištu je kvalitet. Međutim, ukoliko se svakog trenutka ne radi na tom kvalitetu, sutra vrlo lako možemo upropastiti sve što smo postigli. Za Igman nije bilo teško da usvoji norme i standarde koje zahtijevaju ISO standardi. Prošle godine smo certificarli dva nova standarda – standard i zaštita na radu i zaštite okološa te recetificirali smo standard upravljanja kvalitetom koji smo imali odranije. U budućnosti želimo širiti certifikaciju u smislu usvajanja novih standarda, kao i u smilu NATO certifikacije naše municije”, otkriva nam Sarajlić.

Namjera Vlade FBiH jeste da dobit Igmana i dalje ostaje u fabrici kako bi se išlo u nova zanavljanja, investiranja i širenja kapaciteta. Konjički gigant svake godine zapošljava nove mašinske inžinjere te krči svoj put modernizacije novih proizvodnih linija.

Slika sposobnih i disciplinovanih radnika iz Konjica, odgovornih za veliki uspjeh Igmana, obišla je svijet. Uz dobar glas i vješte ruke, Igman danas izvozi municiju u 50 zemalja na pet kontinenata. Svakim danom posao se razvija u Igmanu, a dok je Igmana, za Konjičane “nema zime”.

• 

• 

Klix.ba