Metode kažnjavanja nesavjesnih vozača na autoputu A1 neizvodive u BiH kao u susjednim zemljama

Metode kažnjavanja nesavjesnih vozača na autoputu A1 neizvodive u BiH kao u susjednim zemljama
Nakon što je u septembru ove godine počelo mjerenje prosječne brzine između naplatnih rampi na autoputevima u Srbiji te kažnjavanje vozača koji je prekorače, zapitali smo se da li bi nesavjesni vozači na autoputu A1 uz račun o putarini uskoro mogli dobijati i kazne za prekršaje.

Iz JP Autoceste FBiH brzo su nam odgovorili kako je nadogradnja sistema za praćenje na naplatnim kućicama na A1 tehnički izvodiva, ali je potrebno uskladiti zakonsku proceduru.

“S aspekta sigurnosti saobraćaja na autoputu A1 bilo bi poželjno da svi korisnici voze brzinama usklađenim s propisanim brzinama na autoputu, što je i zakonska obaveza za sve vozače, tako da JP Autoceste FBiH podržava sve akcije i aktivnosti koje imaju za cilj podizanje nivoa sigurnosti saobraćaja”, kazala nam je glasnogovornica Autocesta FBiH Narcisa Livnjak-Borić.

Prema analizama stanja sigurnosti saobraćaja, koje Autoceste FBiH rade svake godine, neprilagođena brzina je glavni uzrok saobraćajnih nezgoda na autoputu. Tokom prošle godine 55 posto saobraćajnih nesreća koje su se desile na trasi autoputa A1 bile su uzrokovane nedozvoljenom brzinom kretanja vozila.

“Ovaj trend se nastavlja tako da je definitivno potrebno raditi na smanjenju saobraćajnih nezgoda s ovim uzrokom”, dodala je Livnjak-Borić.

Direktor Federalne uprave policije Dragan Lukač ističe kako kontrole vozača na autoputu A1 treba prilagoditi finansijskim mogućnostima naše zemlje.

“Potrebno je unaprijediti sva tehnička rješenja koja mogu doprinijeti da sigurnost na putevima bude na višem nivou nego što je sad. Pitanje je koliko smo mi u situaciji prilagoditi se metodama koje primjenjuju zemlje u našem okruženju. Kontrola saobraćaja na autoputu je u nadležnosti kantonalnih MUP-ova. Sredstva kojima oni raspolažu nisu dovoljna za uvođenje takvih sistema. Ukoliko postoje bilo kakvi načini za stvaranje boljih uvjeta saobraćaja na autoputu, ja ih u potpunosti podržavam”, istakao je Lukač.

On dodaje kako se sadašnji izvještaji Autocesta FBiH, koji uz specijalne uređaje prate brzinu kretanja u tunelima, ne mogu uzeti kao dokaz za počinjen saobraćajni prekršaj.

“Policija se mora svojom opremom i sredstvima uključiti u kontrolu brzine kretanja vozila na autoputu”, prokomentarisao je Lukač.

Dopuštena brzina kretanja vozila na autoputu A1 je 130 kilometara na sat i u tunelima na autoputu 100 kilometara na sat. Iz Autocesta FBiH govore nam kako vozači uglavnom ne poštuju ova ograničenja.

Fiksni radar na dionici Podlugovi-Sarajevo prošle godine je zabilježio 13.495 prekoračenja brzine, a godinu ranije 8.151.

“Konstantno radimo na edukaciji korisnika autoputa o pravilnom ponašanju, posebno u tunelima, s obzirom na to da je ova oblast dosta slabo pokrivena domaćim zakonima ili je vrlo slaba zastupljenost obuke kandidata za vozačke ispite na autoputu”, rekla nam je Livnjak-Borić.

Kazne za vožnju od 121 do 160 kilometara na sat na autoputu u Srbiji iznose od 50 do 80 KM. Vozačima koji se kreću brzinom od 161 do 180 kilometara na sat prijeti novčana kazna od 100 do 330 KM, tri kaznena poena i oduzimanje vozačke dozvole mjesec dana. Za vožnju od 181 do 200 kilometra sat vozačima prijeti kazna od 250 do 500 KM ili kazna zatvora do 30 dana, šest kaznenih poena i oduzimanje dozvole na najmanje tri mjeseca. Kazne i do 2.000 KM su za one koji su vozili više od 200 kilometara na sat.

Prema nekim izvještajima, vozači autoputem A1 od Zenice do Sarajeva uspijevaju stići i za 15 do 20 minuta, što se može proračunati na osnovu vremena uzimanja kartice i plaćanja računa za putarinu na naplatnoj kućici. Podsjećamo, većina saobraćajnih nesreća na autoputu A1 imale su smrtonosan ishod.

Klix.ba

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE

NAJNOVIJE