Migrant naučio bosanski: Dobri ste ljudi, jasno mi je što nas više ne želite

Od početka godin,e prema podacima Službe za poslove sa strancima, u Bosnu i Hercegovinu je ušlo 12.660 migranata. Pripadnici Granične policije BiH istovremeno su imali blizu 19.000 postupanja prema migrantima, ali samo 888 njih je upućeno ili predato Službi za poslove sa strancima, što bi značilo da se za više od 11.000 migranata ne zna kako su ušli u našu zemlju. Ipak iza brojki koje pokazuju nemoć države da spriječi povećan priliv migranata koji vodi u krizu stoje ljudi i njihove potresne i inspirativne životne priče.

Boraveći po nekoliko godina u pojedinim zemljama mladi migranti i djeca nerijetko nauče jezik, i iako u malom procentu dio njih se asimilira na život u centrima ili s lokalnim stanovništvom. Većina ističe da je svuda bolje nego tamo odakle su krenuli.

“Ja sam iz Irana. Imam 23 godine i izašao sam iz Irana zbog moje religije. Ne moje religije, ja sam ateist, nemam religije. U Iranu nije kao u Turskoj ili Bosni gdje vi imate puno muslimana. U Iranu ima puno ekstermista koji misle da ako Kur’an kaže da neko nije vjernik, ako ne vjeruje u Boga, možete samo da ga ubijete, i oni samo tako vjeruju”, kaže Mohammad Hossein Baeeni.

U strahu za svoj život nastavnik, koji govori četiri jezika, iz svoje zemlje je krenuo prije tri godine. Dvije i pol godine je proveo u prihvatnim centrima u Srbiji gdje je naučio jezik.

“Ja sam želio da idem u Holandiju, kada sam došao u Bosnu i probao sam dva, tri puta, ali nisam uspio da pređem i odabrao sam da ostanem u Bosni neke dvije tri godine, da vidim kako ide ovdje. Ako je meni dobro tu, ostat ću, šta ima ima veze. Ja mislim da je svuda isto, samo je bitno da znaš šta radiš, šta hoćeš u životu i to ti je to”, navodi Baeeni.

Mohamad izuzetno cijeni svoje domaćine, ističući da u Blažuju dobija sve što mu je potrebno, te da su jedini problem migranti naslinog ponašanja, koji su srećom, kako kaže, u procentu oko pet posto.

“Bosanci kao ljudi, kao narod, vi ste dobri, svi ste dobri, ali problem su, kao što sam rekao, migranti koji prave problem i razumijem ja da Bosanci neće više migranata i ja to sve razumijem, ali šta ćemo, ne možemo da popravimo taj problem jer uvijek ima loše i dobro”, ističe Baeeni.

Prihvatni centar u Blažuju koji ima 2.190 ovakvih priča. Nisu sve iste kao mladog Iranca. Većina muškaraca koji su smješeni u ovom prihvatnom centru želi preći granicu BiH i završiti u nekoj od zemalja EU. Ono što je problem je da se u ovom prihvatnom centru svakodnevno dešavaju masovne tuče kao što je ova današnja kojoj smo svjedočili sva sreća nerijetko bez većih posljedica, ali evo dobili smo informaciju da je jedan migrant prije nekoliko dana dobio tešku posjekotine na licu nanijetu nožem. Koliko je zabrinjavajući podatak da samo u ovom centru ima 2.190 migranata i da u BiH trenutno u prihvatnim centrima ima više od 6.000 govori činjenica da ih je prošle godine u ovo vrijeme bilo upola manje, kako u prihvatnim centrima, tako i na ulicama bh. gradova.

Služba za poslove sa strancima BiH evidentirala je 12.660 stranaca u 2020. godini. Među njima je 3.478 Avganistanaca, 2.912 Pakistanaca, a slijede migranti iz Bangladeša, Maroka, Iraka, Irana i Alžira.

Najveći procenat migranata u BiH ušao je, kao i Mohamed, na području Zvornika iz Loznice u Srbiji, pješke i nesmetano.

“Nismo imali problema sa policijom ni u Srbiji ni u Bosni”...

Ovakve i slične izjave migranata potvrđuju riječi direktora Granične policije BiH Zorana Galića da je granica šuplja kao švicarski sir. Da li se konkretnije aktivnosti i rješenja planiraju za naredni period saznat ćemo nakon sastanka čelnika Granične policije BiH i ministra sigurnosti BiH sutra u Zvorniku, području koje je od početka migrantske krize izloženo najvećem pritisku migranata na nažalost propusnu granicu Bosne i Hercegovine.

N1